U najnovijem Deloittevom izvješću Globalna točka preokreta navodi se kako
bi, u slučaju manjka djelovanja, klimatske promjene globalnom gospodarstvu mogle nanijeti štetu od 178 bilijuna USD u sljedećih 50 godina, odnosno smanjiti globalni BDP za 7.6 % samo u 2070. godini.

Ako globalno zatopljenje dosegne 3°C prema kraju stoljeća, posljedice za ljudske živote mogle bi biti znatne, osobito kad je riječ o najranjivijim skupinama, te rezultirati smanjenjem produktivnosti i zaposlenja, nedostatkom hrane i vode, lošijim zdravljem i manjom dobrobiti, te sveukupno nižim standardom života na globalnoj razini.

Izvješće sadržava analizu 15 zemljopisnih područja u Azijsko-pacifičkoj regiji, Europi
te Sjevernoj, Srednjoj i Južnoj Americi koja je pokazala da ako se globalni vođe zajednički obvežu na sustavan prijelaz na nultu stopu emisija, globalno bi gospodarstvo moglo ostvariti dobit od 43 bilijuna USD u sljedećih pet desetljeća, što bi se pretočilo u porast od 3,8 % BDP-a 2070. godine.

Niskougljična budućnost nije samo društveni imperativ, nego i gospodarski

Preobrazba gospodarstva u niskougljično zahtijeva sveobuhvatnu koordinaciju i globalnu suradnju svih sektora i na svim zemljopisnim područjima. Vlade će morati blisko surađivati sa sektorom financijskih usluga i tehnološkim sektorom, koji predvode u održivom napretku globalnih politika, većim ulaganjima u sustave čiste energije te uvođenju nove mješavine zelenih tehnologija u sve sektore.

Zajednički prelazak s gospodarstva koje se oslanja na fosilna goriva na gospodarstvo koje prvenstveno pokreću obnovljivi izvori energije omogućit će nastanak novih izvora rasta i radnih mjesta. Suradnja i propisi na globalnoj razini ključni su za pokretanje uspješne preobrazbe.

Cijeli članak možete pročitati na: netokracija.com