Poslodavci su stavili naglasak na visokokvalificirane radnike, čije su plaće u Hrvatskoj znatno opterećenije nego u drugim tranzicijskim zemljama Europske unije.

Ako bi se rasterećenja provela samo u poreznoj sferi, to ne bi dovelo do značajnijeg rasta (naj)nižih neto plaća s obzirom na to da je taj segment plaća nisko porezno opterećen. Tako bi minimalna neto plaća od 3750 kuna ostala nepromijenjena, a plaće koje prima najveći broj zaposlenih s niskom i srednjom stručnom spremom rasle bi od 200 do 400 kuna. Osjetnije povišice ostvarili bi radnici s natprosječnim plaćama. Primjerice, stručnjacima koji sada primaju 12.000 kuna plaća bi prorasla za 729 kuna, a onima koji primaju 20.000 kuna skočila bi za gotovo 1300 kuna.

Druga tablica prikazuje promjene ako bi se uz porezna rasterećenja uvela rasterećenja na strani doprinosa. U tom slučaju značajnije koristi imali bi i radnici s (naj)nižim plaćama. Minimalna plaća porasla bi za 144 kune, a primanja radnika s nižim i srednjim plaćama porasla bi od 400 do 700 kuna.

Cijeli članak možete pročitati na: tportal.hr

Foto: Pixabay