Trend trampe, koji je potaknula pandemija, sve se više širi olakšan primjenom digitalnih alata. Brendovi ne moraju svoje poslovanje graditi potpuno na ideji razmjene, iako ima i takvih, nego trampu uvesti kao jedan od načina (povremene) prodaje. Potrošači su spremni za taj oblik suradnje s brendovima

Iako je koncept trampe ostavština nekih drugih, pradavnih vremena kad se umjesto novcem plaćalo stokom, žitom, školjkama ili biserima, ona se, čini se, vraća u ova moderna vremena. Barem tako tvrde istraživači iz kompanije Trendwatching koji svaki mjesec donose nove trendove iz svijeta marketinga i potrošnje. U najnovijem izvješću pozabavili su se upravo trampom, koja postaje sve češća metoda trgovine između osviještenih potrošača i brendova. Kako tvrde, nekoliko je okidača zbog kojih je taj koncept primamljiv i primjenjiv u vremenima napretka suvremene tehnologije i procvata kriptovaluta ili, kako im tepaju, valute za geekove. Za početak, veliku promjenu na tržište donijela je pandemija koja je poremetila globalnu trgovinu i potrošače okrenula prema internetskoj kupnji, ali i lokalnoj ponudi.

Prema istraživanjima koje navodi izvješće trendwatchera, čak je trećina globalnih potrošača odlučila poduprijeti lokalnu zajednicu kupujući proizvode i usluge od domaćih proizvođača. Osim što ih je vodila potreba da pomognu bližnjemu svom u nevolji, na klasičnu trgovinu (velike lance, globalne brendove) utjecali su nestašica, problemi s nabavnim lancima, nedostatak radnika i slično, što je, dakako, ostavilo traga na ponudi i potrošačkim odlukama o kupnji (izbor brenda).

Cijeli članak možete pročitati na: lidermedia.hr

Foto: Pixabay