Na klimatskom samitu u Glasgowu lani mnoge su zemlje obećale postati ugljično neutralne do 2050., pri čemu je jedan od ključnih koraka napuštanje ugljena kao najštetnijeg od goriva. Potpisivanje sporazuma brzo se zaboravi kad na vrata pokucaju inflacija i rat u srcu Europe, o kojem se lani samo sramežljivo govorkalo. Ove godine svijet je ušao u veliku energetsku krizu, a po potrošnji ugljena vratili smo se u 2013. i sasvim je izgledno da će svijet uskoro trošiti daleko više ugljena nego na vrhuncu industrijske revolucije u 19. stoljeću.

‘Ovog Moneta činimo pozornicom, a javnost publikom. Ako je potrebno prekriti sliku pire krumpirom ili juhom od rajčice kako bismo podsjetili na to da nas fosilna goriva ubijaju, onda ćemo vam dati krumpir na slici’, objavili su na Twitteru aktivisti iz inicijative Letzte Generation nakon što su njihovi članovi u Muzeju Barberini u Potsdamu bacili pire krumpir na vrijednu sliku ‘Stogovi sijena’ francuskog impresionističkog umjetnika Claudea Moneta.

Rat u Ukrajini dočekao je sve zemlje svijeta nespremne, a rješavanje energetske krize, njegova fatalnog nusprodukta, postalo je prioritet svih njih. ‘Kad su vlade osuđene na izbor između korištenja ugljena i nedostatka električne energije, odabrat će ugljen’, sažela je sadašnja događanja Kathryn Porter, osnivačica konzultantske tvrtke za energetiku Watt-Logic.

Kao potencijalni adut u energetskoj krizi pokazala se puno čistija nuklearna energija, ali kako je zbog nuklearne katastrofe u Fukushimi ona desetak godina bila glavna babaroga, skupila se prašina na mnogim postojećim pogonima, a za nove treba vremena, tehnologije i novca. Ruku na srce, sve je više obnovljivih izvora energije poput sunca i vjetra, ali još uvijek ne proizvode dostatne količine, a one ovise i o vremenskim prilikama. Kratkoročno najučinkovitije i najbrže rješenje je ugljen.

Cijeli članak možete pročitati na: tportal.hr