Podaci kojima raspolažu u Banskim dvorima pokazuju da je neobično visok rast dobiti zamjetan u svim djelatnostima, a ne samo u energetici.

Novi porez na ekstraprofit nije dobro legao pojedinim dužnosnicima HDZ-a, ali ni njegovim koalicijskim partnerima. Vlada bi ovaj tjedan morala pokrenuti postupak javnog savjetovanja o novom porezu na ekstraprofit, koji se uvodi na poticaj Europske komisije, piše u srijedu Večernji list.

Riječ je o tome da Ministarstvo financija ne želi novi porez ograničiti samo na energetski sektor, već bi ga plaćale i sve druge tvrtke kojima je ove godine dobit skočila više od 20 posto. Ina je dostavila burzi podatak da joj je u prvih 9 mjeseci dobit porasla 171 posto, Spanu iz IT sektora 171 posto, Zagrebačkoj banci 43 posto, dok je dobit Kraša skočila samo 6 posto, a turističkog lanca Valamar oko 8 posto. Atlantic je pak u minusu za trećinu.

Ideja je Europske komisije da se izvanredan porez ili, kako ga nazivaju, solidaran porez usmjeri u državne socijalne programe. Plaćao bi se samo 2023. godine za dobit ostvarenu u 2022. godini. Hrvatski su poduzetnici glasniji u izricanju svojih stavova od ikojeg sindikata te se, očekivano, protive širenju poreza na tvrtke izvan energetskog sektora, piše novinarka Večernjeg lista Ljubica Gatarić.

Cijeli članak možete pročitati na: poslovni.hr