ZAGREB, 2. siječnja 2017. (Hina) – Prema preliminarnim podacima Hrvatske narodne banke, u trećem tromjesečju 2016. višak na tekućem računu u bilanci plaćanja iznosio je 3,345 milijardi eura, a kako će podaci za četvrti kvartal vjerojatno potvrditi uobičajeni manjak, analitičari Raiffeisenbank Austria očekuju da će na razini cijele 2016. Hrvatska i četvrtu godinu zaključiti s viškom na tekućem računu, procjenjuju oko 3 posto BDP-a. 

U trećem tromjesečju zabilježen je uobičajeni višak na tekućem računu platne bilance, koji je, prema preliminarnim podacima HNB-a objavljenim krajem prošlog tjedna, iznosio 3,345 milijardi eura.

“S obzirom na rekordno visoku prošlogodišnju bazu, zabilježeni suficit je za 573 milijuna eura niži u odnosu na isto razdoblje 2015. godine (godišnji pad od 14,6 posto), a najvećim dijelom je posljedica iščezavanja učinka konverzije kredita u švicarskim francima i njihovog utjecaja na rezultate poslovanja banaka”, navode analitičari Raiffeisenbank Austrija (RBA) u analizi objavljenoj u ponedjeljak.

Napominju i kako kumulativni podaci za posljednja četiri tromjesečja pokazuju da je saldo tekućeg i kapitalnog računa u bilanci plaćanja zabilježio višak u iznosu od 4,3 posto BDP-a.

“Očekivano, najznačajniji doprinos ostvarenju viška tekućeg računa u trećem prošlogodišnjem tromjesečju pristigao je s računa usluga, prvenstveno zahvaljujući odličnim rezultatima turističke sezone”, zamjećuju analitičari RBA.

Tako je u trećem tromjesečju ostvaren rekordni prihod po osnovi putovanja (turizam) dosegnuvši gotovo 5,5 milijardi eura (9 posto više u odnosu na isto tromjesečje 2015.). Posljedično je višak na računu usluga u istom tromjesečju dosegnuo 5,6 milijardi eura, što je za 507 milijuna eura (10 posto) više u odnosu na isto razdoblje 2015. godine.

Također, pozitivan doprinos došao je i s računa sekundarnog dohotka koji je u trećem prošlogodišnjem kvartalu iznosio 296 milijuna eura, što je 11,4 milijuna eura više u odnosu na isto razdoblje u godini ranije (godišnji rast za 4 posto).

“Naime, iako su se povećale uplate u proračun EU-a, istovremeno je povećana preraspodjela sredstva krajnjim korisnicima iz primljenih sredstava iz fondova EU. Prema informacijama središnje banke ta sredstva su ipak većim dijelom bila kapitalne prirode pa ne iznenađuje rast viška na računu kapitalnih transakcija. On je u trećem tromjesečju 2016. Iznosio 107,4 milijuna eura što je čak 82 posto više na godišnjoj razini”, ističe se u osvrtu analitičara RBA na najnovije podatke središnje banke.

S druge strane, dodaju, očekivani negativan saldo na računu roba umanjio je pozitivan doprinos spomenutih podračuna (usluga i sekundarnog dohotka). “Naime, razmjerno snažniji rast uvoza od izvoza roba (3,1 posto odnosno 0,2 posto) rezultirao je produbljivanjem manjka u robnoj razmjeni s inozemstvom do razine 1,9 milijardi eura. Tako je u odnosu na treće tromjesečje 2015. deficit na podračunu roba pogoršan za 136 milijuna eura ili 7,7 posto ukazujući na i dalje visoku uvoznu ovisnost hrvatskog gospodarstva”, napominju iz RBA.

Istovremeno, u trećem je tromjesečju prošle godine zabilježen deficit na računu primarnog dohotka, koji se produbio do razine 616 milijuna eura. Tako je u odnosu na isto razdoblje 2015. godine zabilježeno pogoršanje deficita za 956 mililijuna eura.

To je, kako objašnjavaju analitičari RBA, uglavnom posljedica snažnog rasta rashoda od izravnih ulaganja odražavajući tako iščezavanje baznog učinka (tj. spomenutog utjecaja konverzije CHF kredita) te visoku dobit trgovačkih društava u inozemnom vlasništvu (prvenstveno banaka ali i ostalih poduzeća osobito onih u djelatnostima povezanim s turizmom).

“Iako će podaci za četvrto tromjesečje 2016. vjerojatno potvrditi uobičajen manjak na tekućem računu (prvenstveno zbog snažnog utjecaja negativnog salda u robnoj razmjeni s inozemstvom) na razini cijele godine Hrvatska će i četvrtu godinu zaredom zaključiti s viškom na tekućem računu platne bilance kojeg procjenjujemo na razini oko 3 posto BDP-a. S obzirom na nastavak intenzivnije raspodjele EU sredstava krajnjim korisnicima očekujemo i pozitivna kretanja na kapitalnom računu pa bi se udio salda oba računa u BDP-u trebao približiti razini od 4 posto”, zaključuju analitičari RBA.

(Hina)