Šefovi Europske centralne banke, na čelu s Christine Lagarde, danas zasjedaju kako bi odredili daljnji smjer monetarne politike koja se mora nositi s inflacijom, slabim oporavkom gospodarstva koje je srušila pandemija koronavirusa i ratom.

Analitičari očekuju da ECB, s obzirom na brzo promjenjive uvjete, neće zauzeti čvrst i nepromjenjiv stav svog djelovanja u nastavku godine. Od ruske invazije na Ukrajinu kratkoročni pritisci na inflaciju su eksplodirali, a očekivanja gospodarskog rasta su uvenula. Ta dva trenda signaliziraju da je pred nama period visoke inflacije i niskog rasta, poznat i kao stagflacija, a koji je Europu zadnji put pogodio 70-ih godina prošlog stoljeća.

U tome im ne pomažu kretanja na tržištu roba; cijene sirove nafte na londonskom tržištu (Brent Crude Oil) porasle su u proteklim tjednima 40 posto, cijene plina udvostručile su se prošli tjedan, nastavljaju rast i cijene hrane te ostalih ključnih industrijskih roba poput bakra. Nejasno je, piše Politico, koliko će cijene roba još dugo rasti i u kojim iznosima, hoće li Rusija prekinuti opskrbu energentima uslijed napetosti s EU-om, a potpuna je nepoznanica koliko će cijene roba dugo ostati na povišenim razinama.

Cijeli članak možete pročitati na: tportal.hr

Foto: Pixabay