Kako bilo, u razdoblju nakon izdanja narodne obveznice stanje oročenih depozita postepeno se smanjivalo, a s nešto vremenskog odmaka banke su krenule i s osjetnijim podizanjem kamatnih stopa i u standardnim ponudama za oročene depozite (na velike iznose već ranije se krenulo s prilagodbama kamata).

U tom smislu s jeseni je dodatni poticaj bila i najava izdanja narodnog trezorskog zapisa, a približno u to vrijeme i državna je Hrvatska poštanska banka “bacila rukavicu” nuđenjem do tri posto kamate na kratkoročna oročenja.

Iako su, prema najnovijim podacima HNB-a, prosječne kamatne stope na novougovorena oročenja stanovništva u prosincu bile neznatno niže nego mjesec prije, u posljednjem kvartalu one su osjetno povećane. Još u rujnu su oročenja ugovarana uz prosječnu kamatu od 1,5 posto, a u prosincu se za njih u prosjeku plaćalo 2,4 posto. Usporedbe radi, uoči početka ciklusa rasta kamatnjaka ECB-a (srpanj 2022.) bile su na zanemarivih 0,04 posto.

Skok oročenja
To je rezultiralo i ponovnim rastom oročavanja štednje. Naime, tijekom 2023. ti su depoziti porasli za 880 milijuna eura (9,5 posto), s tim da su u zadnjem kvartalu povećani za gotovo 1,4 milijarde – dakle, više nego na razini cijele godine.

Cijeli članak možete pročitati na: poslovni.hr

Image by wirestock on Freepik