Porast nabavne cijena plina od 250 posto u ovoj godini već je tjednima u fokusu, vlade drugih europskih država donose i provode odluke koje do sada nismo imali prilike gledati.

Francuska vlada objavila je 15. rujna da će 5.8 milijuna kućanstava s najmanjim prihodima dobiti „energetski voucher“ u iznosu od 100 eura kao djelomično pokriće za poskupljenje plina, Italija radi na planu mjera vrijednom tri milijarde eura kako bi amortizirala povećanje cijena plina za krajnje potrošače, a španjolska vlada, nakon što je preusmjerila 2,6 milijardi eura izvanredne dobiti energetskih kompanija potrošačima, odredila je i maksimalne iznose za maloprodajnu cijenu prirodnoga plina.

Španjolska je isto tako predložila Europskoj komisiji formiranje zajedničke europske platforme putem koje bi države članice Europske unije kupovale prirodni plin iz trećih zemalja. Njemačka pak ima potpuno liberalizirano tržište plina te je tamošnji regulator objavio samo kratko priopćenje u kojemu je naveo da ne postoje razlozi zbog kojih je potrebna njegova intervencija na tržištu.

Sreća za hrvatske potrošače

Hrvatsko tržište plina djelomično je liberalizirano, ali do 30.rujna 2024. maloprodajna cijena plina određuje se prema dokumentu podugačkoga naziva: „Metodologija utvrđivanja iznosa tarifnih stavki za javnu uslugu opskrbe plinom i zajamčene opskrbe.“

Srećom po hrvatske potrošače ta općenita formula ne primjenjuje se za regulacijsku godinu 2021./2022. koja je počela 1.travnja ove godine, a završava 31. ožujka naredne. 

Cijene plina u Hrvatskoj prema važećoj Metodologiji ne mogu biti povećane zbog daleko više nabavne sve do 1. travnja 2022.

Premijer Plenković i njegov ministar gospodarstva sigurno nisu najednom postali toliko samozatajni da bi propustili prigodu za samohvalu i usporedbu lokalnog još uvijek djelomično reguliranog tržišta s neobuzdanim rastom cijena plina u drugim europskim zemljama. Upravo suprotno, nejasan odgovor ministra gospodarstva pobuđuje sumnju da netko gura promjenu Metodologije i traži povećanje nabavne cijene plina, a time i cijene za krajnje potrošače.

Tako možemo zaključiti da uz premijera Plenkovića najveći utjecaj na cijene hrvatskog plina imaju mađarski i ruski vladari, Viktor Orban i Vladimir Putin. Mađarski premijer suvereno upravlja hrvatskim nalazištima plina i nafte, a ruski predsjednik koristi svoje omiljeno oruđe – plin kada je god potrebno iskamčiti poneku koncesiju za svoju politiku.

Ako trenutačne cijene prirodnoga plina opstanu na ovim razinama do kraja veljače naredne godine HERA će sukladno Metodologiji povećati nabavnu cijenu plina od 1. travnja 2022. barem dva, a u slučaju daljnjega rasta cijena čak i tri puta, što bi i uz zadržavanje iste cijene troška distribucije i opskrbe povećalo cijenu za krajnje potrošače od 50 do 90 posto. Tada bi se Hrvatska našla u istoj situaciji u kojoj se sada nalazi i većina drugih europskih država uz olakotnu okolnost da će u travnju sezona grijanja biti pri kraju.

Cijeli članak možete pročitati na: telegram.hr

Foto: Pixabay