Rastuća inflacija, nestabilno tržište dionica, rast kamatnih stopa i strah od recesije utjecali su na urušavanje kriptovaluta ovog tjedna, što je pokrenulo veliku rasprodaju i manju naklonost prema rizičnoj imovini, uz nestanak profita od investicija u digitalna dobra. Gubici su ogromni, a tržišna kapitalizacija cijelog tržišta pala je za tisuću milijardi dolara i u stalnom je padu od početka godine

Milijarde dolara vrijednosti izbrisane su s tržišta kriptovaluta u posljednjih mjesec dana, potaknute rasprodajom dionica i kolapsom algoritamskog stablecoina terraUSD i povezanog tokena luna.

U ponedjeljak su uslijed kriptokolapsa vodeće kriptovalute dosegnule najnižu točku u više od godinu dana – bitcoin je pao s 49.000 na manje od 23.000 dolara (najnižu razinu vrijednosti od prosinca 2020. godine), a ethereum s 3500 na manje od 1200 dolara. Dvoznamenkast pad bilježe sve ostale kriptovalute. Ako se ekonomski uvjeti ne poboljšaju, mogle bi još pasti te teže prognoze navode da bi bitcoin mogao doći i na ispod 19.500 dolara, a sve kreće prema ‘medvjeđem tržištu’, suprotnom od ‘bikovskog’, s manje trgovanja i niskom razinom povjerenja u kriptovalute.

Dulja razdoblja nepovoljnih makroekonomskih uvjeta dovela su do ‘kriptozime’, čiji su obrisi postali jasniji početkom svibnja, kada je tržište pratilo pad dioničkog tržišta. Tada je postalo jasnije da će cijene ostati niske duže razdoblje, kao što je to bio slučaj između početka 2018. i sredine 2020. godine.

Na tržištu kriptovaluta događa se ‘juriš na banke’ jer ljudi žele povući svoje depozite u kritpovalutama, a kriptomjenjačnice i burze ne mogu sve odmah isplatiti, zbog čega su brojne transakcije zaustavljene, a ulagači ostali bez novca – našavši se pred zidom.

Međutim situacija je drugačija, a kriptovalute su pokazale da su ipak ranjive i daleko od svemoćnih. Nedavni pad tržišta pokazao je dokle ulagači mogu ići po pitanju rizika, tvrde stručnjaci koji, doduše, od početka preporučuju ljudima da ulože onoliko koliko su spremni izgubiti te da ne ulaze na kriptotržište ako imaju dugova, kao i da unaprijed osiguraju fond za hitne slučajeve i naprave mirovinski plan.

Sljedećih nekoliko dana bit će test za digitalnu imovinu – ako se najavi brži tempo zaoštravanja monetarne politike i agresivnijeg povećanja kamatnih stopa – jer trenutačno ekstremni tržišni uvjeti i politike federalnih jedinica pogoršavaju posljedice. S druge strane, entuzijasti na aktualnu situaciju gledaju kao na dobrodošlu korekciju jer je tržište kriptovaluta, kako smatraju, postalo ‘malo iracionalno i nepromišljeno’ pa na događaje poput trenutnog urušavanja gledaju s pozitivne strane, dodajući da to ‘miče’ ulagače koji su na njemu iz pogrešnih razloga.

Cijeli članak možete pročitati na: tportal.hr

Foto: Pixabay