Cijene skaču takvom brzinom kao da se natječu koja će prije stići još uvijek nedodirljivo biljno ulje, što je i u srpnju najviše poskupjelo, za čak 38,9 posto, među svim prehrambenim artiklima.

Kako stvari stoje, stopama poskupljenja ulja opasno su se približili mlijeko, masti, krumpir, kruh i brašno. Ulje je u posljednjih sedam godina poskupjelo 102 posto, što znači da se za današnju cijenu jedne litre suncokretova ulja moglo kupiti dvije u 2015. godini.

Hrana je u srpnju u odnosu na isti lanjski mjesec bila skuplja 19 posto, dok je inflacija dosegnula 12,3 posto, objavio je Državni zavod za statistiku. Kao i proteklih mjeseci, svaka nova stopa inflacije preskače one prethodne i obara rekorde, a takva je i ova, opet je najviša u novijoj povijesti.

Kad se gledaju stope poskupljenja za različite prehrambene artikle tijekom ove godine koje prati Državni zavod za statistiku, a prati ukupno 900 proizvoda i njegovih 38 tisuća cijena, mnogi su prehrambeni proizvodi najviše poskupjeli baš u srpnju.

GODIŠNJA STOPA OD 9,2 POSTO

Analitičari Raiffeisenbanka očekuju povišene, dvoznamenkaste stope inflacije i u idućim mjesecima, a blago smirivanje moglo bi se dogoditi tek s približavanjem kraja godine. Navode da ne očekuju pad cijena energije i hrane, već usporavanje i smirivanje na trenutačno povišenim razinama, pa smatraju da će ove godine Hrvatska zabilježiti najveću stopu inflacije u novijoj povijesti – od 9,2 posto.

Dodaju da je sa srpanjskim podacima izgledna revizija procjene inflacije prema razini od 10 posto, a dio inflatornih pritisaka prenijet će se u iduću godinu, kada očekuju prosječnu stopu inflacije iznad četiri posto.

– U uvjetima nastavka geopolitičkih napetosti poprilično je izgledno da će cijene energije ostati povišene, ali se administrativno limitiranje cijena u nekom trenutku mora popustiti, što će dovesti do odgođenog podizanja cijena određenih proizvoda i usluga.

S druge strane, rat u Ukrajini i posljedice na svjetski poljoprivredno-prehrambeni sektor uz klimatske (ne)prilike dodatan su čimbenik koji ne dopušta povratak stopa inflacije prema razinama od dva posto. Štoviše, rizici da inflacija bude i viša ostaju prisutni. Inflaciju inicijalno potaknutu ponudom sve više će pratiti inflacija potaknuta potražnjom, a raste pritisak na rast plaća. 

Cijeli članak možete pročitati na: slobodnadalmacija.hr

Foto: Pixabay