Zamrzavaju se cijene najma, ograničava se godišnji rast stanarina, donosi se zakon o povoljnom najmu. Takvi i slični naslovi sve se češće mogu pročitati u medijima diljem Europe, nagovještavajući novi trend kontroliranih cijena najma stanova.

Iako se to pitanje još nije potegnulo u Hrvatskoj, a ne bi iznenadilo da ga na agendu stavi Radnička fronta, odlučili smo istražiti pridonose li takvi modeli priuštivijem stanovanju ili reguliranje cijena samo izaziva nove poremećaje na tržištu, demotivirajući gradnju novih nekretnina.

Nizozemski model

Naime, članci spomenutog zakona govore da se nakon godinu dana najma najamnina ne može povećati više od 20 posto od prosječne slobodno ugovorene najamnine usporediva stana (u istom kvartu, slične opremljenosti i sl.). No, kao što je Uhlir naveo, jako malo podstanara uopće ima potpisan ugovor o najmu, a iznos od 20 posto iznad prosječne najamnine prilično je visoko postavljen.

Njemački model

Usporedbe radi, u Njemačkoj se trenutačno najavljuje zakon prema kojem bi stanodavci umjesto za 20 i 15 posto (ovisno o tome je li stan u regiji ili gradu s većom ili manjom potražnjom za najmom) smjeli povećavati cijene stanarine samo za šest posto u tri godine.

Cijeli članak možete pročitati na: lidermedia.hr

Image by xb100 on Freepik