Što Hrvatsku očekuje nakon te krize, kakve su dosadašnje mjere vlasti za spas ekonomije i je li ova kriza prilika za transformaciju hrvatske ekonomije – pitali smo šestero ekonomista različitih svjetonazora. 

Za Index su svoje procjene dali liberalni ekonomisti – ravnateljica Ekonomskog instituta Maruška Vizek, glavna ekonomistica HUP-a dr. sc. Iva Tomić i ekonomski analitičar Velimir Šonje, te lijevi ekonomisti – autor studije “Zbogom avangardo. Na razvalinama jugoslavenske socijalističke modernizacije” Domagoj Mihaljević, socioekonomski analitičar sa Sveučilišta Queen Mary u Londonu Toni Prug i profesor na Ekonomskom fakultetu i SDP-ov ekonomski stručnjak Josip Tica.

Vizek: Ako iz krize ne naučimo, Hrvatska će ostati učmala ekonomija

“Ako iz krize ne naučimo ništa, onda će Hrvatska izgledati kao i do sada; učmala ekonomija koja sporo raste i samim time zaostaje za drugim novim zemljama članicama Unije zahvaljujući dominantnoj orijentaciji na primitivne usluge i stabilnoj korupcijsko-ortačkoj ravnoteži otpornoj na sve reformske inicijative”, upozorava Maruška Vizek.

Tica: Dolazi pogoršanje svih fiskalnih indikatora

Josip Tica najavljuje da će “kriza napraviti velike gospodarske štete u svim sektorima koji ovise o socijalnom kontaktu, ponajviše u hotelima, restoranima, prijevozu putnika i čitavom nizu uslužnih djelatnosti, sportskim društvima itd.”.

Stoga smatra da će “posljedično porasti nezaposlenost i zaduženost u privatnom i javnom sektoru” te da dolazi “pogoršanje svih fiskalnih indikatora”. 

Iva Tomić: Oporavak neće biti jednak za sve sektore

Iva Tomić ističe da je u nadolazećoj krizi “veoma važna uloga države koja bi svojim mjerama i programima trebala barem donekle ublažiti negativne učinke na gospodarstva.”

“U nadolazećim mjesecima nas zasigurno očekuje pojačan priljev broja nezaposlenih na HZZ (grube procjene govore o 300 do 350.000 nezaposlenih do kraja godine), problemi s održavanjem poslovanja kod mnogih poduzeća, posebice mikro i malih, te smanjena potražnja (uključujući ne samo potrošnju nego i investicije). Naravno, najveći izazov će biti spasiti barem dio turističke sezone te održati izvor roba s obzirom na smanjenu potražnju i kod naših najvažnijih trgovinskih partnera”, predviđa Tomić.

Oporavak zasigurno neće biti jednak za sva poduzeća i sve sektore, upozorava glavna ekonomistica HUP-a.

Mihaljević: Vlada je zaštitila temelje kapitalističke ekonomije

Domagoj Mihaljević kaže da je Plenkovićeva vlada učinila što i vlade drugih zemalja, odnosno da je “zaštitila temelje kapitalističke ekonomije”. “Takve mjere idu u smjeru da se ne promijeni ništa u situaciji kada se mora mijenjati sve”, smatra Mihaljević.

“HDZ pravi igrokaze u kojima se njegovi članovi predstavljaju kao heroji, traži se nekakvo zajedništvo, ljudi su stajali po balkonima i pjevali o domovini. No sav taj cirkus je provizornog karaktera i njegovo trajanje ovisi o odlukama EU. Tri mjeseca sigurno neće biti dovoljno za oporavak, a ukidanje mjera nakon tog roka znači za Hrvatsku momentalni kolaps. Vjerujem da će mjere trajati duže. Vlada je subvencionirala plaće, otpisala poreze i doprinose i tako spriječila propast poduzeća, no nije učinila ništa na razini potražnje. Nije našla sredstva da se nezaposlenima i siromašnima osigura neki tip dohotka u narednim mjesecima. Primjerice, Italija, Francuska i druge bogatije zemlje uvele su modele dodjele dohotka kojima štite najugroženije, a time štite i potrošnju. Čak je i siromašnija Srbija osigurala 100 eura za svakog građanina, neovisno je li to kupnja glasova pred izbore. Mjere na strani potražnje kod nas posve izostaju”, upozorava Mihaljević.

Šonje: Stvoren je prividan mir, ali cijena će biti još brži rast javnog duga

Šonje ističe da je vlada reagirala izdašnim mjerama, među kojima se ističu porezni otpisi i odgode, a najviše financiranje plaća za gotovo pola milijuna radnika u privatnom sektoru. 

“Time je stvoren prividan mir i odgođen veliki rast nezaposlenosti. No cijena tog fiskalnog izdatka odrazit će se na još brži rast ranije spomenutog javnog duga. Mjere su evidentno umanjile neposredan stres, što je dobro, no što će to značiti u dugom roku, ovisi o tome hoće li sljedeća vlada nakon izbora ukrotiti javni dug ili će kročiti prema grčkom scenariju”, upozorava Šonje.

Prug: Porast podrške javnosti u EU za uvođenje univerzalnog dohotka

Toni Prug kaže da su “vladine mjere bile brze i dobrodošle, ali s puno problema, pogotovo zbog loše konstruiranog kriterija koji je omogućio pomoć najbogatijim firmama istovremeno ignorirajući velike dijelove stanovništva”. 

Navodi primjer Španjolske, koja je i taj dio stanovništva adresirala najavljujući uvođenje osnovnog dohotka, dok ga mnoge druge zemlje razmatraju. 

“Zanimljivo je da je u EU u toku krize drastično porasla podrška javnosti za uvođenje univerzalnog dohotka: čak 70% ispitanika je u anketi koju su u ožujku proveli profesori s Oxforda na 12 tisuća ispitanika u 27 EU zemalja podržalo tu ideju. Također, neke su zemlje poput Portugala svim migrantima na njihovom teritoriju dali status ravnopravnih stanovnika, adresirajući tako potrebe najugroženijeg dijela populacije”, ističe Prug.

Cijeli članak možete pročitati na: index.hr

Foto: Pixabay