Zašto proizvodnja hrane raste u gotovo svim zemljama EU, a u Hrvatskoj su prisutni negativni trendovi

Hrvatska poljoprivreda u posljednjih deset godina dobila je preko 40 milijardi kuna poticaja, a istovremeno je godišnja vrijednost poljoprivredne proizvodnje pala za oko četiri milijarde. 

Zvjezdana Blažić stručnjakinja iz konzultantske tvrtke Smarter kaže da hrvatska poljoprivreda ima velike strukturne probleme koji se ne rješavaju, pa imamo situaciju da je veliki nesrazmjer između uloženih sredstava i outputa. “Hrvatska nema jasnu viziju što želi od poljoprivredne proizvodnje, niti koja je budućnost ruralnog prostora”, kaže Blažić.

Prehrambena industrija u velikoj mjeri oslanja se na uvozne sirovine. 

Uvjereni smo da je uzrok tome slaba razina ulaganja u agrotehnološke mjere, povećanje produktivnosti kroz nova znanja i uvođenje novih tehnologija u proizvodnji. Potpuno je izostalo okrupnjavanje poljoprivrednog zemljišta, zbog čega u konačnici nema kontinuiranog rasta, već je isti sporadičan, s velikim godišnjim oscilacijama”, kaže Blažić.

PROIZVODNJA HRANE RASTE GOTOVO SVUGDJE OSIM U HRVATSKOJ

Za razliku od drugih zemalja članica, Hrvatska očito nije u dovoljnoj mjeri iskoristila Zajedničku poljoprivrednu politiku (ZPP) Europske unije. Proizvodnja hrane raste u gotovo svim zemljama EU, no u Hrvatskoj su prisutni negativni trendovi.

“Mi u Hrvatskoj zadnjih godina smo se često pitali kako je ZPP tako uspješna i kako zemlje EU uglavnom napreduju kroz provođenje poljoprivrednih politika, naročito u proizvodnji hrane, koja u gotovo svim zemljama EU raste i kroz nju se zadovoljava najveći dio potreba za hranom stanovništava. Uz to, EU poljoprivreda je i veliki izvoznik.

Hrvatska je ulaskom u EU u poljoprivredi doživjela veliki pad proizvodnje, pad prihoda u poljoprivredi, te pad dohotka. 

Cijeli članak možete pročitati na: telegram.hr

Foto: Pixabay