Riječ je o plinovodu vrijednom 11 milijardi dolara i dizajniranom tako da udvostruči količinu plina koji teče iz Rusije u Njemačku. Njegov kapacitet je 55 milijardi kubnih metara godišnje. Polaganje cijevi je završeno, ali plinovod ne može proraditi bez certifikacije.

Njemačkoj vladi stalo je prije svega do toga da opskrba plinom bude osigurana. A ona je ugrožena jer Njemačka kao jedina zemlja na svijetu želi ukinuti i nuklearne elektrane i termoelektrane na ugljen. Prije nego što Njemačka bude mogla potpuno se pouzdati u obnovljive izvore energije zemni plin bit će glavno prijelazno rješenje i to vjerojatno još desetljećima, piše Deutsche Welle.

Na drugoj strani su dosadašnje tranzitne zemlje, prije svega Ukrajina, ali i Poljska i baltičke države. One su glasni protivnici plinovoda i boje se da će Rusija steći veću dominaciju nad europskim energetskim sektorom.

Ako se Sjeverni tok 2 nastavi, Ukrajina bi izgubila milijune dolara vrijedne naknade za tranzit plina koje zarađuje od postojećih ruskih plinovoda na svom teritoriju.

SAD je također žestok protivnik Sjevernog toka 2 jer želi povećati svoj izvoz ukapljenog prirodnog plina u Europu. Amerikancima je ukrajinska kriza već sad išla na ruku jer su snažno povećali izvoz LNG-a na Stari kontinent.

Navodi da će ovaj potez pojačati ‘energetski pritisak’. Situacija u Ukrajini mogla bi dovesti do dodatnog rasta cijena energenata, a posljedično i do još više inflacije.

Cijeli članak možete pročitati na: tportal.hr

Foto: Pixabay