• Mnoge kompanije neće investirati u infrastrukturu i/ili povećanje ponude ključnih sirovina, a to će samo produžiti inflatorni period i pritisak.
  • Osim inflacije i recesije, sve se više govori o de-dolarizaciji svijeta, potencijalnoj devalvaciji eura te polarizaciji svijeta 
  • Od 50 najvećih burzovnih roba prema prosječnom kvartalnom volumenu trgovine i dalje je nafta Brent roba broj jedan. Zlato je na trećem mjestu

 Rasprodaja koja se prije dva tjedna odvijala na financijskim i kripto tržištima, prošli tjedan je zahvatila tržišta burzovnih roba. Cijena pšenice na CBOT-u na tjednoj razini je pala 10,3 posto, kukuruza 4,4 posto, soje 5,4 posto, dok je na MATIF-u cijena pšenice pala 8,8 posto, a kukuruza 9 posto. Strah od recesije i globalnog ekonomskog usporavanja te povezano s time pad potražnje dominira tržištem, zbog čega razni investitori i financijske institucije smanjuju svoju izloženost na robnim i financijskim tržištima. Monetarna politika s obje strane Atlantskog oceana ide u smjeru rasta kamatnih stopa s glavnim ciljem borbe protiv inflacije. Goldman Sachs je povećao vjerojatnost s 15 posto na 30 posto da će SAD ući u recesiju sljedeće godine. Ako ćemo tražiti tračak optimizma u svemu ovome, onda možemo konstatirati da kada svi misle i očekuju isto, u pravilu se to ne dogodi.

Cijeli članak možete pročitati na: lidermedia.hr

Foto: Pixabay