“Ključno pitanje u RH je nepravednost raspoređivanja poreznih opterećenja. Kod nas je rad izuetno opterećen, u samom smo vrhu Europe. Mi u prosjeku kažemo da svatko od nas radi za još jednu plaću s obzirom na poreze i doprinose. S druge strane, dominantni udioničar u našem BDP-u je turizam – čak 25%, a unutar toga više od 60, čak i 70% udjela ima privatni smještaj. U svakom smislu rentijeri su izrazito povlašteni. Nemamo poreza na nekretnine. Mi smo u europskom, ako ne i u svjetskom vrhu po bogatstvu po vlasništvu nad nekretninama. Gotovo svatko kod nas u Hrvatskoj ima neki komadić nasljedstva ili neku nekretninu na svoje ime. Istovremeno smatramo nekretninu pravom, ali ne i odgovornošću. Nitko do danas nažalost nije iskoristio podatke popisa stanovništva da vidi koliko bi bilo koja stopa poreza na nekretnine imala reperkusije za lokalni budžet, ali i za lokalni proračun ako bi se treća i svaka sljedeća nekretnina oporezivala. Imamo enormno bogatstvo koje se ne oporezuje. S druge strane imamo studente, znanstvene novake i slično, koji si ne mogu priuštiti kupnju stana, a najam nije kontroliran. Bilo koji najmodavac vas može izbaciti jer eto, dolazi sezona”.

Smatra da je porez na nekretnine nužan. Ističe i velik problem stanova koji nisu aktivni, odnosno nitko ih ne upotrebljava, dok istovremeno nema dovoljno stanova za najam i kupovinu. Isto tako i država i gradovi imaju stanove u svom vlasništvu, a stručnjakinja upozorava da bi ih trebalo staviti u funkciju. “Ovdje ne zagovaram prodaju, postoji puno načina na koje se nekretnine mogu aktivirati”, zaključuje.

Cijeli članak možete pročitati na: poslovni.hr

Foto: Pixabay