Samo u prvih osam dana travnja bez posla je u Hrvatskoj ostalo više od 9000 radnika, a broj nezaposlenih prešao je 151.000, alarmantni su podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

Naš sugovornik nada se da će Vladine mjere za očuvanje zaposlenosti zasad usporiti velik rast nezaposlenosti, no upozorava na to da te mjere ne mogu trajati vječno. One su, naime, veliki fiskalni trošak za gospodarstvo koje je paralizirala koronakriza.

– Radi se o dobroj i potrebnoj mjeri, koja, međutim, predstavlja velik trošak za javne financije. Stoga će i tu mjeru nakon određenog vremena trebati ukinuti ili ublažiti. Tada će nastati i pravi problem jer će biti još više nezaposlenih, i to će biti pravo ogledalo učinaka koronakrize na hrvatsko tržište rada – napominje Nestić te dodaje kako ove brojke nisu vrhunac udara koronakrize na tržište rada.

Bejaković pak smatra kako bi trebalo olakšati poziciju ljudi koji zbog koronakrize ostaju bez posla. Naknade za nezaposlene su male, ali, dodaje, u skladu su s mogućnostima države i bolje su nego da ih uopće nema. No, kako znatan broj nezaposlenih ne ostvaruje pravo na novčanu naknadu s burze rada, a ona je i ograničenog vijeka trajanja, Bejaković predlaže da i Hrvatska, po uzoru na druge zemlje, uvede pomoć za vrijeme nezaposlenosti, na koju bi pravo imali oni koji ne primaju naknadu.

– Tu bi se radilo o malom iznosu, 100 do 150 eura, koji bi ljudima ipak olakšao pokrivanje barem najosnovnijih životnih troškova – zaključuje Bejaković.

Cijeli članak možete pročitati na: novac.jutarnji.hr

Foto: Pixabay