Tko je kriv za globalno zatopljenje, sve se više pokušava dokazati klimatskim parnicama. U njima gradovi i obični građani – sami ili kolektivno – aktivisti, udruge ili čak i poslovni konkurenti tuže sumnjive kompanije i organizacije po svijetu. Prozvani se mahom brane da je besmisleno pojedinu kompaniju osuđivati zbog globalnog fenomena. Suđenja traju godinama, presudama su rijetki zadovoljni, a naposljetku nema nevinih

Drama u kojoj su klimatske promjene glavni lik preselila se s konferencija o okolišu, iz političkih kampanja, razvojnih strategija kompanija, država, ali i kontinenata – u sudnicu – i otvorila vrata novom biznisu: klimatskim parnicama iliti sporovima koje gradovi, udruge građana, kao i svatko tko sebi financijski to može dopustiti, pokreću protiv onečišćivača okoliša, krivaca za požare, poplave, suše, oluje, uragane…

Na optuženičkoj su klupi velike kompanije koje se bave djelatnostima koje ostavljaju veliki ugljikov otisak, poput naftnih i onih iz automobilske i zrakoplovne industrije. No te kompanije novi trend tužakanja previše ne zabrinjava jer mogu platiti najsposobnije odvjetnike, pa nije teško zaključiti tko će, barem zasad, izvući deblji kraj.

Olako protiv ‘greenwashinga‘

Upravo se to nedavno dogodilo njemačkoj udruzi za zaštitu okoliša Deutsche Umwelthilfe koja je izgubila spor protiv BMW-a u kojem je tražila da taj poznati njemački proizvođač automobila do 2030. prestane prodavati automobile na benzinski i dizelski pogon. Sud u München tužbu je odbacio kao neutemeljenu.

Cijeli članak možete pročitati na: lidermedia.hr