Koronavirus se proširio svijetom. Sve više država prijavljuje slučajeve zaraze ili smrti, a osim sve većeg broja zaraženih i sve većeg broja odnesenih života, nova epidemija širi paniku i nered u gospodarstvu. Vodeće svjetske burze na ovaj su izazov odgovorile nestabilnostima i drastičnim padovima. Tako je prošloga tjedna američki burzovni indeks S&P 500 pao za 11,5 posto, što je najveći pad od posljednje financijske krize iz 2008. godine. Burze su potom ponovno rasle, pa padale, a središnje banke su počele ulagati svoje napore da smire tržište.

Transportni tokovi su poremećeni, što ne utječe samo na turizam i prijevozništvo, već i na gotovo sve druge gospodarske grane. Padovi burze za sada su samo rezultat predviđanja što će se dalje u svijetu događati. Čini se, barem prema riječima, bivšeg ministra gospodarstva i ekonomskog analitičara Goranka Fižulića da nas čeka recesija – i to ne uobičajena.

Ljudi se, osim putovanja, odriču i nabave polutrajnih i trajnih dobara, što ima direktan utjecaj na građevinski sektor, autoindustriju i brojne druge grane gospodarstva. No, specifično je i što je nova kriza, zbog brojnih nestašica zapravo i kriza ponude, što u novije vrijeme u razvijenom svijetu nije zabilježeno. Gospodarstvenik je upozorio i kako postoje predviđanja da će se nakon 20 godina u svijetu pojaviti inflacija cijena, pogotovo onih dobara koja već sad nedostaju.

“Može se napraviti rezervni proračun, koji ne mora biti predočen javnosti, ali koji predviđa smanjenje prihoda. Treba pokušati eliminirati onu potrošnju koja se može eliminirati da bi na kraju godine, u slučaju crnog scenarija, proračunski deficit bio manji. Gospodarski se ne može mnogo toga promijeniti. Gospodarstva se mijenjaju godinama i desetljećima, ne mogu se ona prilagođavati u tjednima ili mjesecima zato što su sad stvari krenule krivo. Prerano je za fiskalnu pomoć najugroženijim tvrtkama. Jasno je da su to sad prijevozničke tvrtke i turističke agencije koje traže nadoknadu troškova. O takvim mjerama bi Vlada i Sabor trebali razgovarati”, istaknuo je Fižulić i dodao kako država treba stvoriti hladni pogon za proizvodnju svih zaliha koje će nedostajati te osigurati dovoljno zdravstvene skrbi u slučaju najcrnjeg scenarija.

Cijeli članak možete pročitati na: net.hr

Foto: Pixabay