Na prošlogodišnjoj konferenciji UN-a o klimatskim promjenama nuklearna energija prvi put poslije katastrofe u Fukushimi došla je u fokus javnosti, i to kao potencijalan globalni protuotrov za klimatsku krizu, a države koje su negodovale zbog toga sada, u jeku energetske krize, najavljuju njezin povratak na velika ili barem mala vrata. Pritom pojedine zemlje već imaju razrađene planove za jačanje nuklearne infrastrukture u sljedećih nekoliko desetljeća

U studenom prošle godine na UN-ovoj konferenciji o klimatskim promjenama COP26 u Glasgowu tema nuklearne energije prvi put je bila na stolu nakon katastrofe u elektrani Fukushimi 2011. na sjeverozapadu Japana. I dok je povratak nuklearnoj energiji nekoliko mjeseci ostao u domeni razgovora, energetska kriza nastala uslijed ruske invazije na Ukrajinu postala je ključni okidač za prelazak s riječi na djela.

Više od 70 država diljem svijeta želi do 2050. ili 2060. godine postati ugljično neutralne. Kako bi uspjele u tome, Međunarodna agencija za energiju IEA sastavila je plan prema kojem se u sljedećih 30-ak godina trebaju dvostruko povećati energetski kapaciteti nuklearnih elektrana u svijetu. No prema čelnicima ove energetske organizacije, svijet se u jačanju nuklearne infrastrukture suočava s mnogim preprekama jer je zbog dviju velikih nuklearnih katastrofa u Černobilu i Fukushimi ovaj izvor energije dobio negativan predznak, pa je cijeli taj sektor s vremenom atrofirao u mnogim zemljama.

Velika svjetska gospodarstva poput njemačkog u potpunosti su izgubila dominaciju u ovom sektoru. U međuvremenu su, barem kada je riječ o nastanku elektrana, Rusija i Kina preuzele kormilo. Naime, prema riječima Fatiha Birola, izvršnog direktora IEA-a, od 2017. godine te dvije države izgradile su 87 posto novih nuklearnih reaktora u svijetu.

Cijeli članak možete pročitati na: tportal.hr