Hoće li država dekretom skresati cijene kvadrata? Kaj god! Posljednjih je godina APN-ovim kreditima samo pomogla divljanju cijena nekretnina. Hoće li banke (mahom u vlasništvu moćnih europskih korporacija) dio rekordne dobiti iz prvog polugodišta morati vratiti u proračun? Taman posla! Ili će lukava država posegnuti za specijalnim porezom prodavačima automobila, koji vješto svake sezone dižu cijene sa svakim novim šarafom na starom modelu? Ni govora!

Sve to bilo bi zadiranje u tržišnu utakmicu, a mi smo tržišna ekonomija, zar ne? To je pravilo koje, kao i svako, ima iznimaka. Prva su iznimka bile cijene goriva koje su zamrznute, odnosno stavljene pod državnu regulaciju. Druga iznimka bile su ograničene cijene osam ‘osnovnih prehrambenih namirnica‘ (suncokretovo ulje, mlijeko, dvije vrste brašna, šećer, cijelo pile te dvije vrste svinjetine). Zatim se razmišljalo o zamrzavanju cijena stotinjak artikala, a sad se to proširilo na aktualni ‘dogovor‘ Vlade s najvećim trgovcima o vraćanju ‘košarice cijena‘ s 360 artikala na posljednji dan prošle godine, da bi sve kulminiralo zamrzavanjem cijena 30 (grupa) proizvoda u najboljoj maniri državnog socijalizma, i uz navodnu poršku trgovačkih lanaca, koji su, prema ministarskom tumačenju, pokazali ‘visoko razumijevanje da treba početi te cijene stavljati pod kontrolu‘.

No nisu ni trgovci vesla sisali. Kakve-takve izjave nakon privođenja u Ministarstvo dali su samo predstavnici Konzuma plus, KTC-a i NTL-a, ostali su novinare eskivirali. A svi su uzeli time-out za konzultacije, ‘da se vidi što se može‘. Imaju oni, naime, još neke dionike, koji su im i važniji od Davora Filipovića. Nisu to čak ni vlasnici, nego prije svega dobavljači, domaći proizvođači i veletrgovci koji lifraju stranu robu na hrvatsko tržište. Ministarsko privođenje menadžerima maloprodajnih lanaca bio je izlet u Disneyland, ako se uspoređuje s pregovorima s dobavljačima, što je mnogo bliže inkvizicijskim mukama (za obje strane).

Cijeli članak možete pročitati na: lidermedia.hr

Foto: Pixabay