Prema slovenskom statističkom uredu u drugom tromjesečju 2022. broj prodanih rabljenih stanova u Ljubljani pao je za čak 25% na godišnjoj razini, a rast cijena je malo usporio.

Prema ECB-u, tržište nekretnina u eurozoni pokazuje znakove precijenjenosti te je za očekivati ​​korekciju cijena naniže razine. Već smo svjedočili nekoliko povećanja referentnih kamatnih stopa od strane ECB-a i Fed-a. Restriktivna monetarna politika mogla bi biti samo prekretnica za tržište nekretnina.

„Empirijski dokazi pokazuju da su kretanja na tržištu nekretnina pod snažnim utjecajem kamatnih stopa“ objavljeno je u sklopu Ekonomskog biltena ECB-a, izdanje 6/2022. Njihov izračun pokazao je da povećanje hipotekarnih kamata za jedan postotni bod tijekom dvije godine rezultira padom realnih cijena nekretnina od 5%.

Dok je Fed povećao referentnu stopu za 3 postotna boda (narazinu od 3,25 p.p.), ECB je podigla referentnu stopu za 1,25 p.p. s dva povećanja (za sada!) – s dodatnim povećanjem koji se očekuje te koji je već uračunat na financijskih tržištima. Tržište je već uračunalo svoje očekivanje da će ECB podići terminalnu stopu na c. 3 postotna boda u 2023.

Ako bi hipotekarne kamatne stopame slijedile taj put, to bi značilo kumulativno povećanje hipotekarnih stopa za 3,5 p.p. (sve od negativnih 50 baznih poena). To bi, iz prethodno spomenute izjave, impliciralo da bi cijene na tržištu nekretnina u EU-u mogle pasti za 17,5% tijekom dvije godine nakon dizanja kamata.

Da stvari budu još „začinjenije“, prema spomenutom Biltenu ECB-a, „rastuće kamatne stope još snažnije utječu na tržište nekretnina u okruženju vrlo niskih kamatnih stopa“ – upravo u okruženju u kojem smo se nalazili s referentnom kamatnom stopom ECB-a koja je bila u negativnom području od 2013. do nedavnih povećanja stopa.

Što se tiče povijesnih podataka regije, zabilježen je isključivo rast količina i cijena. Ali gledajući unaprijed – za očekivati je ​​obrat trenda. Gledajući izdane građevinske dozvole u Hrvatskoj i Sloveniji, konačno možemo vidjeti njihovo usporavanje.

Uzimajući u obzir posljednje objave, izdane građevinske dozvole u srpnju pale su u Hrvatskoj za 2,6% te Sloveniji za 5% na godišnjoj razini. Nadalje, prema slovenskom statističkom uredu u drugom tromjesečju 2022. broj prodanih rabljenih stanova u Ljubljani pao je za čak 25% na godišnjoj razini, a rast cijena je malo usporio.

Cijeli članak možete pročitati na: tportal.hr