Ljudi više vrednuju sigurnost od rizika investicije…

Hrvatski građani na tekućim i žiro računima imaju 10 puta više novca nego država, zašto ga ne ulažu?

U trenutku kad cijene nesmiljeno skaču, porezne vlasti prijete, a građani sa strepnjom iščekuju tko će se idući sjetiti pružiti ruku za njihovom novčanikom, prilično bi nepopularno bilo reći da stanovnici Hrvatske, tja, novca imaju.

No, statistika može, kao što je nedavni popis stanovništva zorno pokazao, ponekad biti bešćutna, a najsvježije brojke središnje banke pokazuju da su hrvatski građani krajem studenog lani na svojim tekućim i žiro računima u bankama držali blizu 150 milijardi kuna. Kako bismo tu impresivnu brojku malo stavili u kontekst možemo spomenuti da je to, primjerice, deset puta više novca nego što ga na svojim tekućim i žiro računima drži država. Ili da je to dvostruko više novca nego što ga na takvim računima drže hrvatske kompanije.

Ili da taj iznos predstavlja više od trećine našeg bruto domaćeg proizvoda (BDP). Ili da smo prije deset godina na tim računima držali “samo” 14,7 milijardi kuna, i da je u protekle dvije (krizne!) godine iznos povećan za gotovo pedeset milijardi. Otkud Hrvatima toliko novca, kako se on našao na tekućim računima, zašto je taj iznos važan i što on točno znači?

devizni dio je u posljednjih dvije godine porastao za više od 23 milijarde kuna i može biti posljedica povećanih iznosa koje bi nekoliko stotina tisuća novih iseljenika iz proteklog desetljeća dijelom mogli držati na svojim računima u domaćim bankama, ili ih doznačivati svojim obiteljima. (A ova brojka djelomično otkriva i povod recentnoj poreznoj ofenzivi hrvatske države na iseljenike).

Nadalje, ne smiju se zanemariti i turistički prihodi kao i smanjena potrošnja.

Tradicionalno, banke i bankari mrze novac na tekućim računima.

Cijeli članak možete pročitati na: poslovni.hr

Foto: Pixabay