Prilikom dovođenja i zapošljavanja stranaca ima i neregularnosti, potvrđuju u agencijama, Inspektoratu i MUP-u

Za državljane BiH (34.443) i Srbije (18.238), a na trećem mjestu je Nepal (11.212). Slijedi Sjeverna Makedonija (9594) i Kosovo (8333). Filipinci se, dakle, još nisu probili u top pet, ali čini se da bi mogli jer svi govore o “regionalnom bazenu koji se prazni”.

Oni su se specijalizirali samo za radnike s Filipina. U prošloj su godini posredovali za zapošljavanje njih oko 1500, u 2023. računaju da će brojku povećati za 50 posto. Vlasnici su i agencije u Manili preko koje sada regrutiraju kadar uglavnom za hrvatski turizam te proizvodni sektor i logistiku, a šire biznis i na tržište ostalih zemalja EU.

“Tamo je ista, ili čak još veća potreba za stranom radnom snagom nego u Hrvatskoj”, kaže nam vlasnik agencije za posredovanje pri zapošljavanju Pinoy385 Stjepan Jagodin, koja i sama u zagrebačkom uredu ima nekoliko Filipinaca kako bi olakšala komunikaciju, prilagodbu i pomoć u rješavanju problema koji mogu iskrsnuti.

Na pitanje kako to da rade isključivo s Filipinima, Jagodin odgovara da je industrija ljudskih potencijala jedna od glavnih gospodarskih grana te zemlje. Radnici su “izvozni proizvod”, svi govore engleski, a cijeli proces država strogo kontrolira. Čak prati i iznose plaće u određenim sektorima, a sve troškove njihova dolaska i boravka u Hrvatskoj moraju snositi poslodavci koji ih zapošljavaju.

Cijeli članak možete pročitati na: jutarnji.hr

Foto: Pixabay