Već više od deset godina proizvodnja mlijeka u Hrvatskoj je u padu. Predsjednik udruge Croatiastočar Branko Bobetić sjeća se da je 2009. godine Hrvatska bilježila najveći otkup od čak 675.000 tona mlijeka godišnje. No prema danas objavljenim podacima Državnog zavoda za statistiku, količina prikupljenog kravljeg mlijeka u Hrvatskoj pala je prošle godine za 1,3 posto u odnosu na 2020. godinu, a prikupljeno je 428.665 tona. Prikupljeno je i manje ovčjeg i kozjeg mlijeka

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, DZS, prikupljeno je 2756 tona ovčjeg mlijeka, 2,3 posto manje nego lani, a kozjeg mlijeka 3882 tone ili 4,3 posto manje. Pala je i proizvodnja mlijeka za piće, i to za šest posto, na 264.776 tona.

Zabilježen je pad proizvodnje vrhnja od 2,8 posto, na 32.096 tona, ovčjeg sira za 2,4 posto, na 245 tona, te kozjeg sira, za 3,4 posto, na 142 tone. Navode da u Hrvatskoj djeluje 40-ak mljekara za koje Središnji laboratorij za kontrolu kvalitete mlijeka, SLKM, analizira otkupljeno mlijeko i od kojih prikuplja podatke o proizvodnji, a obuhvaćene su industrijske i registrirane male mljekare.

‘Otkupne cijene ne pokrivaju sve troškove’

‘U Hrvatskoj pada broj isporučitelja, za više od deset posto smanjuje se njihov broj, dok je u Europi to na tri, četiri posto. Ondje se farme ne zatvaraju, nego se prodaju ili idu u najam, a stada se okrupnjavaju. Kod nas u Hrvatskoj se pak smanjuje broj krava i isporučitelja, a time i proizvodnja mlijeka.

‘Od ulaska Hrvatske u EU više je nego utrostručen uvoz sireva; gotovo više nego cjelokupna proizvodnja sireva u RH. Lani se uvezlo 33.000 tona, gotovo onoliko koliko u Hrvatskoj i proizvedemo. Svih ovih godina cijene tih uvoznih proizvoda, posebice sireva, bile su relativno niske, gotovo na razini dampinga, i to je generalni problem.

Već sada vidimo kako cijene rastu iz mjeseca u mjesec, a prodaja pada.

Cijeli članak možete pročitati na: tportal.hr