Tom željezničkom mrežom predviđenom programom europskog oporavka od Covida-19, kako navodi Blic, putovalo bi se brzinom između 250 i 350 km/h. 

Kada bude realiziran europski projekt vlakova velikih brzina, koji je nastao na inicijativu uglednog Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije, najsuvremenija željeznica povezala bi sve krajeve Europe, a na jednoj od četiri planirane linije našao bi se, uz Sloveniju i Hrvatsku, i cijeli Zapadni Balkan.

Nova europska mreža vlakova velikih brzina (Ultra-rapid-train, URT) obuhvatila bi četiri željeznička pravca, koja bi povezala glavne gradove Europske unije i zemalja Zapadnog Balkana, kandidata za članstvo u EU. Ukupna investicija za 18.250 km pruge u novoj mreži procijenjena je na 1100 mlrd. eura, odnosno oko 60 mil. eura po kilometru.

Tom željezničkom mrežom predviđenom programom europskog oporavka od Covida-19, kako navodi Blic, putovalo bi se brzinom između 250 i 350 km/h.  Tako bi se od Beograda do Berlina, koji su udaljeni 1250 kilometara, vlakom stizalo za oko četiri sata, do Beča za oko dva sata, dok bi se na grčko more, u Solun, iz glavnog grada Srbije stizalo za petnaestak minuta više.

Bečki institut u svom prijedlogu navodi da bi ta željeznička mreža mogla biti izgrađena za deset godina.

Suvišan zračni promet

Putnici će od Pariza do Berlina stizati za četiri sata, što bi zračni promet učinilo gotovo nepotrebnim za većinu putovanja unutar Europe.

Cijeli članak možete pročitati na: poslovni.hr

Foto: Pixabay