ZAGREB, 7. ožujka 2017. (Hina) – Europska komisija (EK) omogućila je Rusiji povećanje korištenja plinovoda OPAL, što smanjuje isporuke kroz Ukrajinu, no promatrači upozoravaju da bi to, pored snižavanja transportnih troškova i niže cijene za europsko tržište, moglo značiti i traženje političkih ustupaka od Rusije, na koje će ona teško pristati, piše u utorak ruski list Gazeta.

“EK podržava Rusiju u povećanju isporuke plina kroz OPAL, ali tranzit kroz Ukrajinu nije samo ekonomsko nego i političko pitanje, pa se može očekivati da će EK s Rusijom nastojati postići politički kompromis. Imajući, međutim, u vidu tonalitet trenutnih rusko-ukrajinskih odnosa, malo je vjerojatno da će Moskva pristati na kompromis”, piše Gazeta.

Ruski ministar energetike Aleksandar Novak u ponedjeljak je, nakon sastanka s potpredsjednikom EK-a za energetsku uniju Marošem Šefčovičem, izjavio da “EK dijeli ruski stav o pitanju plinovoda OPAL”.

Novak je istaknuo da su sve odluke EK-a u vezi OPAL-a donesene na temelju europskog zakonodavstva i da su prvenstveno motivirane interesima europskih potrošača.

OPAL povezuje sjever Njemačke i plinovod Sjeverni tok s jugom Njemačke i zemljama srednje Europe. Izgrađen je 2011. godine i ima transportni kapacitet od 36 milijardi prostornih metara godišnje.

EK je u početku ograničio Gazopromu zakup OPAL-ovih kapaciteta na 50 posto, rezervirajući drugu polovinu za ostale ponuđače. Rusija je više puta od EK-a tražila da omogući povećanje zakupa OPAL-ovih kapaciteta za Gazprom i to se napokon dogodilo u listopadu prošle godine, kada je EK omogućio Gazpromu korištenje najmanje oko 80 posto kapaciteta plinovoda, što je bitno za isporuku ruskog plina Europi bez protoka kroz Ukrajinu.

S odlukom EK-a nije bila zadovoljna Poljska, smatrajući da dominantni udjel Gazproma u OPAL-u kompromitira ulogu njezinog LNG terminala na Baltiku i tranzit norveškog plina, koji je Poljska planirala isporučivati na jug Europe. OPAL nije najbolje “sjeo” ni Slovačkoj, koja je važna tranzitna zona za isporuku ruskog plina Europi preko Ukrajine.

Oglasila se i sama Ukrajina, odnosno tamošnja državna tvrtka Naftogaz, upozoravajući da će povećanje zauzetosti OPAL-a Gazpromovom plinom smanjiti tranzit kroz Ukrajinu za oko 14 milijardi kubika godišnje, uz gubitak tranzitnih taksi između 395 i 425 milijuna dolara.

Ekonomski gledano, za Europu su znatno povoljnije isporuke ruskog plina baltičkom rutom (OPAL-om), ali tu je i politički aspekt, upozorava Gazeta. Naime, potpuno popunjeni kapaciteti Sjevernog toka, uz mogućnost gradnje Turskog toka namijenjenog opskrbi južne Europe, iz tranzitne bi igre gotovo potpuno izbacili Ukrajinu, što Europi ne odgovora iz političkih razloga.

Pritom se podsjeća na istupe Maroša Šefčoviča, koji se više puta zauzeo za očuvanje ukrajinske rute kao ključne za ruske isporuke plina u Europu, ali se ocjenjuje da je pred EK-om sada manevriranje, ne toliko među interesima EU-a i drugih aktera, nego među interesima zemalja članica koji se ne podudaraju ili su čak i suprotni.

“Teško je reći na čiju će stranu stati EK – poljsku ili primjerice njemačku. Najvjerojatniji je kompromis, koji podrazumijeva gradnju druge linije Sjevernog toka, uz djelomično očuvanje ukrajinskog tranzita”, piše list.

No, upozorava da se postavlja pitanje odgovara li to Rusiji te da će sve ipak ovisiti o njenim odnosima s Ukrajinom, koji se sve više pogoršavaju.

(Hina)