Pad cijene plina će naravno ovisiti o zbivanjima na svjetskom tržištu te geopolitičkoj situaciji s Rusijom. Početak roka plaćanja dijela računa za plin poduzetnicima i građanima tek od 01. travnja ove godine tako zvuči više kao okrutna šala nego efikasna mjera, pogotovo ako se uzme u obzir da veliki dio Hrvatske uopće ne koristi plin.

Socijalne naknade i umirovljenici – ne rješava se strukturni problem

Povećanje socijalnih naknada za ugrožene kupce energenata i mjesečnih naknada za pružanje socijalnih usluga dobra je mjera namijenjena najugroženijim skupinama, ali kao i subvencije računa za plin, dolazi prekasno. Isto vrijedi za jednokratne naknade za umirovljenike.

U kontekstu umirovljenika ovime se gasi požar, ali se ne mijenja ništa strukturno. Mirovine su u Hrvatskoj male zbog lošeg odnosa umirovljenika i radnika, 1.28 radnika na 1 umirovljenika. Trenutni manjak u mirovinskom sustavu iznosi oko 19 milijardi kuna. To je iznos koji se izdvaja za mirovine iz proračuna jer se sve mirovine ne mogu isplatiti iz uplata trenutnih radnika u prvi mirovinski stup.

Čak su i trenutne mirovine u Hrvatskoj neodržive, a umirovljenici osuđeni na prosjački štap. Definitivno se radi o jednoj od najugroženijih skupina u Hrvatskoj na koju rast cijena energenata ima osobito velik utjecaj. Jednokratne naknade će im pomoći, ali ne rješavaju strukturni problem oko mirovina.

Izbjegnuta najvažnija mjera – smanjenje PDV-a i trošarina na gorivo

Vlada je drugi put odlučila zamrznuti cijene goriva na mjesec dana. Benzinske crpke možda i mogu podnijeti taj teret na mjesec dana, ali je pitanje što će se dogoditi na duži rok ako se mjera nastavi i dalje.

Zanimljivije od toga je pitanje zašto se država nije odrekla PDV-a i trošarina na gorivo, koji čine gotovo polovinu cijene.

Za razliku od plina, koji građani i poduzetnici u velikom dijelu Hrvatske uopće ne mogu koristiti, ta mjera bi imala efekt na razini cijele države. Ovako su regije u kojima se ne koristi plin za grijanje sasvim zanemarene, pa je ukupni efekt mjera drastično smanjen u odnosu na primjerice Zagreb.

Država čuva svoje interese i interese državnih kompanija

Problem je to što je prihod proračuna od PDV-a na gorivo jako velika stavka, a trošarinama se osim proračuna financiraju državne kompanije poput HAC-a, HŽ Infrastrukture i sl. Činjenica je da država ima puno financijskih koristi od rasta cijena goriva, koje je izgleda spremna ograničiti na visokoj razini, ali ih se nije spremna odreći. Time bi se osim manjka u proračunu naštetilo poslovanju HAC-a i HŽ-a, među ostalima.

Ti manjkovi bi se morali pokriti zaduživanjem ili smanjenjem rashoda. Kako je Hrvatska za vrijeme pandemije povećala javni dug na skoro 90% BDP-a i očekuje se rast cijene zaduživanja, onda to nije opcija. Da bi se smanjili rashodi, potrebno je provesti strukturne reforme u mnogim državnim resorima i kompanijama, na što je vlada Andreja Plenkovića još manje spremna.

Cijeli članak možete pročitati na: index.hr

Foto: Pixabay