Vlada, odnosno Ministarstvo rada, uputilo je tijekom ljeta u javno savjetovanje prijedlog izmjena Zakona o radu, što je prilično upitan tajming s obzirom na to da je većina onih na kojima se taj zakon odnosi na godišnjim odmorima. Stječe se dojam kao da su željeli da što manje zainteresiranih sudjeluje savjetovanju.

Izmjenama Zakona reguliraju se, između ostalog, i neka nova područja, poput rada putem digitalnih platformi. Ideja regulacije ovakvog oblika rada nije došla Ministarstva rada jer i Europska unija želi regulirati to područje, pa je dio izmjena napravljen prema njihovim smjernicama. No, hrvatski zakonodavci često imaju potrebu biti i stroži od onoga što se traži iz EU, pa postoji bojazan da bi novi Zakon o radu mogao praktički onemogućiti platformski rad.

“Želimo li ponovno ljude koji stoje uz cestu sa Zimmer frei natpisima?”

Smatra da oni koji donose ovakve zakone nisu baš u pretjeranom doticaju s realnošću poslovanja te bi u slučaju nametanja novih i nelogičnih obveza platformama poput Bookinga ili Airbnba one bi mogle ograničiti poslovanje u Hrvatskoj ili se možda i potpuno povući.

“Birokrati, pritisnuti sindikatima javnih službi, tvrdo stoje na stavu kako treba prisilno štititi i one koji su dobrovoljno izabrali određeni odnos, a koji nije rigidni i tvrdo regulirani radni odnos. Pokazatelj kako se raditi može i drugačije, ono je što im bode oči i to je nešto što svim silama žele zaustaviti. Oni su navikli na radni odnos u kojem imaju velika prava uz malo obveza i nikakvu odgovornost i cijeli svijet gledaju samo iz te prizme i iz te pozicije pišu prijedloge zakona svima drugima.

Želimo li ponovno ljude koji stoje uz cestu sa Zimmer frei natpisima ili smo svjesni koliko nam platforme donose gostiju i prihoda? Želimo li ponovno sami u restoran pokupiti hranu ili su nam platforme za dostavu ipak poboljšale kvalitetu života?”, kaže Cvetojević.

Cijeli članak možete pročitati na: telegram.hr

Foto: Pixabay