Može li rast kamatnih stopa u eurozoni opet učiniti štednju u banci isplativom?

Jednima “prekasno i premalo”, drugi u strahu od tvrdog slijetanja ekonomije: Europa je krenula u bitku protiv inflacije dizanjem kamatnih stopa. Proteklih desetak godina velikog monetarnog eksperimenta kamatnih stopa na praktičnoj nuli (i ispod nje) spašavao se gospodarski rast, polubankrotirane članice monetarne unije i sama zajednička valuta, no obilju besplatnog novca naposljetku je došao kraj.

U proteklom desetljeću, izvjesno je, svi smo se naviknuli na jeftin novac ne obazirući se pretjerano na tmurna upozorenja onih rijetkih da će se kamate kad-tad vratiti na povijesne prosjeke.

Rijetki vide benefite

Većini je sada u fokusu neizvjesnost što će biti s dugom. Država je već osjetila veće prinose zbog rata, a zaduživanje će tek poskupjeti nakon poteza Europske središnje banke (ECB) koja je povećala ključnu depozitnu stopu za pola postotka, ravno na nula posto. Građani su zabrinuti za otplate svojih kredita i kako će se to odraziti planove za budućnost, tvrtke kalkuliraju hoće li uz sve neizvjesnosti pandemije i rata još ulijediti i kamatni udar…

Tek rijetki u prisilnom hlađenju ekonomije vide drugu stranu medalje i benefite smirivanja dioničkih tržišta, nerealnih cijena nekretnina čija nedostupnost postaje rašireni društveni i politički problem, normalizacije okruženja banaka i ostalih financijskih institucija čije su poslovne politike i ulagačke strategije deformirali praktično nepostojeći prinosi…

I prilike u Hrvatskoj, koju su također surfala na valovima velikodušnosti iz Frankfurta, iako formalno za tek pet mjeseci ulazi pod kišobran eura, izgledaju slično. Ilustrirajući vrlo dobru likvidnost sustava, guverner Boris Vujčić rekao je nedavno da su u lipnju banke imale oko 73 milijarde kuna viška likvidnosti te da “nemaju potrebu višim kamatama privlačiti dodatna sredstva”.

Doda li se na to da ulaskom u eurozonu Hrvatska reže obveznu pričuvu na 1 posto i ukida minimalno potrebna devizna potraživanja, domaći financijski krvotok u narednih par mjeseci zapljusnut će još preko 70 milijardi kuna, dodatno demotivirajući banke da za štednju plaćaju više. Na istom su tragu i u domaćim bankama gdje gledaju obje strane kamatne računice.

Cijeli članak možete pročitati na: poslovni.hr

Foto: Pixabay