Od velikih industrija ostala je brodogradnja, nešto cementara, naftna industrija i…. a novih nema. Sve se oslanja na turizam koji je ove godine pao u korona komu…  

Poljska je povećala javni dug u prvom polugodištu za 36,2 milijarde eura što je devet puta veći iznos od istovremenog hrvatskog rasta od 4,2 milijarde eura, Češka je svoj javni dug povećala za 16,2 milijarde eura što je četiri puta više od hrvatskog rasta, Rumunjska je podigla javni dug za 11,1 milijardu eura, gotovo triput više od Hrvatske, a Slovačka za 9,6 milijardi eura, dva puta više od Hrvatske…

Premda se čini da se troši nemilice i da je veliko trenutačnih 33 milijardi kuna rasta hrvatskog javnog duga u sedam mjeseci ove godine, zemlje u okruženju troše više za pomoć svom gospodarstvu. Rast javnog duga od 4,2 milijarde eura u prvoj polovici godine na 43,5 milijardi eura u nezgodnoj kombinaciji s padom gospodarstva od 15 posto u drugom kvartalu godine Hrvatsku nije ni za jedno mjesto podiglo u Europskoj uniji.

Kao i krajem prošle godine, udjelom javnog duga u gospodarstvu koji je ove godine porastao za čak 12,1 postotni bod, sa 73,2 na 85,3 posto, Hrvatska i dalje drži visoko osmo mjesto.

I DALJE GRCI PRVI NA CRNOJ LISTI

Ispred Hrvatske visinom udjela javnog duga samo je sedam zemalja, s udjelom javnog duga u bruto domaćem proizvodu (BDP) od 187 posto vodeća je Grčka, Italija sa 149 posto i Portugal sa 126 posto, a slijede Belgija, Francuska, Cipar i Španjolska pa osma u Uniji – Hrvatska. Iznosom tog duga što se mjeri u bilijunima ili tisućama milijardi prednjače u Uniji Francuska s 2,6 bilijuna eura javnog duga, Italija s 2,5 bilijuna i Njemačka s 2,2 bilijuna što je 67 posto njemačkog BDP-a.

Cijeli članak možete pročitati na: slobodnadalmacija.hr

Foto: Pixabay