Terminski ugovori za pšenicu najviši u 14 godina, cijena probija limite, godišnji rast je 65%.

Za razliku od većeg dijela 2021., kad su za rast potrošačkih cijena glavni “krivac” bila poskupljenja energenata, u prognozama inflacije za 2022. naglasak se preselio na cijene hrane.

Siječanjska inflacija od 5,7 posto na tragu je tih prognoza; najveći doprinos (2,44 boda) imala je kategorija hrane i bezalkoholnih pića s godišnjim rastom cijena od 9,4 posto. No, s početkom ruske invazije na Ukrajinu priča o cijenama hrane dobila je novu dimenziju i zamah.

Ovog tjedna terminski ugovori na pšenicu dosegnuli su najviše razine u gotovo 14 godina. Dva dana zaredom pšenica je na robnim burzama probila dnevne limite cijena. U samo tjedan dana (od prošle srijede) porasla je za više od 20 posto, na mjesečnoj razini više od 40, a na godišnjoj oko 65 posto.

“Volatilnost, rizik i strah od nepoznatog riječi su koje dominiraju tržištima uslijed rata između dviju država koje imaju velik udio u globalnoj poljoprivrednoj proizvodnji i trgovini”, ističe Robert Jurišić, vlasnik i direktor tvrtke S-Grain BI specijalizirane za posredovanje u trgovini poljoprivrednim burzovnim robama.

U takvoj situaciji samodostatnost vlastite proizvodnje je poželjna i važna. Hrvatska proizvodnja pšenice više je nego dvostruko veća od domaće potrošnje. Dovoljne su zalihe pšenice, kukuruza i soje, a viškovi se uglavnom izvoze u zemlje EU (oko pola milijuna tona pšenice, oko milijun tona kukuruza).

Cijeli članak možete pročitati na: poslovni.hr