Zaraza na moru izaziva posebnu vrstu jeze, kada se mjesta užitka pretvaraju u zatvorske ćelije, a šaputanje o smrtonosnoj infekciji kruži hodnicima koji vode do kabina. Londonski Guardian veliku priču o budućnosti turizma započinje na moru, sa 14 mrtvih na kruzeru “Diamond Princess” i s trideset prokletih kruzera koji su jedva pronašli luke iskrcaja. Turizam je sklizak biznis.

Turistički sektor još je prošle godine vrijedio 1,7 bilijuna dolara. Danas je ta vrijednost nepoznanica, a sektor se bori za preživljavanje s procijenjenim vjerojatnim ovogodišnjim padom prihoda od 80 posto. U pitanju je sudbina 120 milijuna zaposlenih i njihovih obitelji.

Turizam Španjolskoj donosi 15 posto BDP-a, Italiji 13 posto. U Hrvatskoj, zbog loše strukturirane ekonomije, taj je udio već preskočio 20 posto i izravno zapošljava oko 110.000 djelatnika (više od 10 posto svih zaposlenih u Hrvatskoj), a s povezanim biznisima ta se brojka penje i do 330.000.

Problem je, piše Guardian, što turizam ovisi o ljudskoj mobilnosti. To znači da dijeli motor sa svakom putujućom zarazom. Istovremeno, najveći otrov turističkom biznisu je strah.

U svojem prilogu za think tank Polazišta i perspektive, iza kojega stoje bivši bankar Franjo Luković i Željko Ivanković, urednik (Banka) i bivši savjetnik hrvatskih diplomata u Japanu i Australiji, Željko Kukurin, predsjednik uprave Valamara piše kako “Hrvatska ekonomija ne može opstati bez turizma”, ali i da “za to nije kriv turizam već ostalo gospodarstvo koje se nije razvilo zajedno s turizmom ili paralelno s razvojem turizma”.

Prva, možda i najvažnija točka za razmišljanje: “turizam je izvozna djelatnost jer preko 90 posto ukupne potražnje čine inozemni gosti”.

Prije aplauza, jer odlično je da imamo barem jedan veliki izvozni sektor, treba postaviti pitanje – zašto domaći gosti apstiniraju?

Odgovor je ujedno i dijagnoza loše politike. Domaćih gostiju nema jer većina nema čime platiti tih nekoliko dana odmora. To znači da je ekonomski razvoj, usmjeren prema Hrvatskoj kao “turističkoj velesili”, postavljen pogrešno. Da je ekonomija podijeljena na “donositelje deviza” i lokalne konobare, uz tanak sloj domaćih korisnika hrvatskih turističkih blagodati.

Cijeli članak možete pročitati na: novac.jutarnji.hr

Foto: Pixabay