Padom životnog standarda koji donosi bujajuća inflacija sve više građana suočava se s problemom prezaduženosti. Na europskoj razini prezadužena je gotovo svaka peta osoba, a stanje u Hrvatskoj mnogo je ozbiljnije. Procjenjuje se da probleme s plaćanjem dospjelih obveza i teškoće u pokrivanju osnovnih potreba ima gotovo svaki drugi građanin

O problemu prezaduženosti i mjerama za njegovo razrješenje i prevenciju razgovarali smo s Predragom Bejakovićem, stručnjakom iz Instituta za javne financije koji je u suradnji s ekonomskim fakultetima u Splitu i Zagrebu pokrenuo projekt ‘Partnerstvo protiv prezaduženosti’.

Koji je osnovni razlog ulaska hrvatskih građana u prezaduženost?

Kao i uvijek, postoji više uzroka nepovoljnog stanja. Jedan od najvažnijih je razmjerno niska razina financijske pismenosti u Hrvatskoj. Uspješno upravljanje osobnim financijama važna je odrednica kvalitete života i zdravlja, posebice u uvjetima stalnih društvenih i gospodarskih promjena, ali i velike ponude roba na tržištu, što naravno lako potiče preveliku potrošnju.

Iako je prezaduženost najčešće posljedica nepredviđenih okolnosti kao što su smrt hranitelja ili člana obitelji, bolest, gubitak posla, skok kamatnih stopa ili neki drugi uzroci, poput neočekivanog smanjivanja dohotka ili razvoda, često je ona i uzrokovana željom da zadovoljimo svoje potrošačke apetite, što dovodi do nepromišljenosti u zaduživanju.

Pojedinci ostvaruju zadovoljstvo na različite načine, među ostalim diversifikacijom potrošnje ili kupnjom roba i usluga zbog postizanja (ili potvrđivanja) statusa i prestiža. Posebice je obiteljima s niskim dohocima teško zadovoljiti svoje potrošačke apetite i želju da se izjednače s boljestojećim prijateljima i susjedima, a da pritom ne zapadnu u zaduženost.

Cijeli članak možete pročitati na: tportal.hr

Foto: Pixabay