U ovoj godini HUP očekuje rast plaća od oko 7%, malo iznad inflacije (6,5%). Istodobno, u euro području slijedi ubrzanje rasta plaća od 5-6%, također malo iznad inflacije (5%). Glavni razlozi su brži rast plaća reguliranih kolektivnim ugovorima te znatno povećanje minimalne plaće (+12,2% u Hrvatskoj, +10,8% u EU) povrh problema manjka radne snage zbog nepovoljnih demografskih trendova.

Očekivani rast kolektivno uređenih plaća u euro području do 5%, odnosno 6-7% u Njemačkoj predstavlja najbrži tempo u 30 godina pa je inflacija pri vrhuncu pune zaposlenosti izrazito endogena pojava.

Dominirat će pritisak na rast plaća zaposlenika radno intenzivnih djelatnosti u sektoru usluga jer je u tom području manjak radne snage akutan, a potražnja ne pada, smatraju u HUP-u. Pad narudžbi te rast investicija u automatizaciju (do 25% svih investicija tvrtki, prema McKinsey) obuzdat će rast plaća u industriji.

Ciljana inflacija od 2% ugrožena je ako kolektivni ugovori otvore put rastu plaća iznad 3% u 2024. uz rast produktivnosti niži od 1%. U tom se slučaju pojačava rizik rasta kamatnih stopa ESB-a.

Indeksacija plaća

Kao proxy za kolektivno regulirane plaće, na rashodnoj strani hrvatskog proračuna za 2023. ističe se povećanje naknada zaposlenima od 10,6%, što je znatno iznad inflacije i glavni je endogeni inflatorni rizik. Bez implementacije reformi državne administracije, indeksacija plaća zasigurno neće imati pozitivan efekt na smirivanje inflacije.

Prema anketi, članice HUP-a su lani svojim zaposlenicima podigle plaće za 10-15%, što je u prosjeku iznad inflacije.

Cijeli članak možete pročitati na: lidermedia.hr

Foto: Pixabay