Marija Boban: Imigracije naše svagdašnje ili kako mladi obrazovani Hrvati traže mjesto u sve brže rastućem irskom ICT sektoru

/, Vijesti/Marija Boban: Imigracije naše svagdašnje ili kako mladi obrazovani Hrvati traže mjesto u sve brže rastućem irskom ICT sektoru
­

Marija Boban: Imigracije naše svagdašnje ili kako mladi obrazovani Hrvati traže mjesto u sve brže rastućem irskom ICT sektoru

Već iz samog zrakoplova, dok su se nazirala polja u svim nijansama zelene boje, a stjuardesa srdačno pozdravljala putnike riječima dobrodošlice, bilo je više nego evidentno da gotovo pola putnika ne putuje turistički. Mahom mladi ljudi – ili u potrazi za poslom ili u povratku na posao – u svakom slučaju vide Irsku kao obećanu zemlju.

Zašto je to tako? Kako se uspavani div ili pak tigar uzdigao 80-tih? Koja je tajna uspjeha? Krenimo ponajprije od činjenice da više od 55% stanovništva u Dublinu čine mladi. Već pri prvoj šetnji očito je i zašto! U uređenom gradu u potpunosti prilagođenom životu mladih ljudi- istovremeno i urbanom i prepunom zelenih površina nerijetko se na ulici čuje hrvatski jezik. Sveučilišni grad, s plažom koja se prostire južnom stranom grada i definitivno, meni kao rođenoj Dalmatinki ide kao melem na dušu. Dakle, visoka kvaliteta života. I ono najvažnije: ekonomski razlozi! Svoj uzlet i kontinuirani rast Irska, s Dublinom kao glavnim gradom na prvom mjestu, duguje upravo ICT-u- odnosno razvoju sektora informacijsko-komunikacijskih tehnologija. Upravo ovaj trend pokreću i uredi Google-a, Microsoft-a, Nokie i Yahoo-a koji su smješteni upravo u Dublinu. Njihova potražnja za radnom snagom svakim danom sve je veća, a uzevši u obzir da prihodi ICT-a rastu progresivnom stopom, njihova buduća stopa prihoda nije nimalo upitna. Tome u prilog ide i podatak da je danas Irska drugi svjetski najveći izvoznik računalnih programa. Gotovo trećina svih osobnih računala prodanih u Europi proizvedena je u Irskoj, i to većinom u američkim podružnicama.

imigracija 04bStoga, vrijedi se zapitati: kako se boriti s rastućom stopom migracije mladih i obrazovanih ljudi koji traže svoje mjesto pod suncem i dobijaju priliku, ukoliko u Hrvatskoj još nismo osvijestili ni potrebu za uvođenjem informatike kao obveznog kolegija? Na drugom mjestu je potreba smanjenja poreza i okretanja malom i srednjem poduzetništvu – s ulaganjima u ICT sektor! Znanje napokon dobija na težini upravo u ovom sektoru! Irci su to prepoznali i od sredine 80-tih započinje njihov rast. Iz najiseljenije zemlje, koja je zaostajala po gospodarskom razvoju, Irska je uspjela u 20-ak godina dostignuti Ujedinjeno Kraljevstvo. Primjerice, prema službenim statistikama Irska je 1977. godine imala 65% BDP-a po stanovniku Ujedinjenog Kraljevstva, a početkom 2000. godine taj broj je iznosio čak 93%.

Jedan drugi pokazatelj navodi da je kupovna moć Iraca viša nego kod Šveđana, Nijemaca, Francuza, Britanaca ili Talijana. Upravo ekonomska kriza je potakla Hrvate da, od ulaska u EU, u brojci koja je već u tisućama, odlaze prema Irskoj koja nije postavila nikakva ograničenja za zapošljavanje. Općenito, stanovništvo Republike Irske se značajno povećalo posljednjih godina. Najviše utjecaja na taj porast ima upravo sveprisutna imigracija. Naglim ekonomskim razvojem Republika Irska postala je atraktivna zemlja za život, te privukla mnoge strance, tako i Hrvate, ali i Irce koji su se posljednjih nekoliko desetljeća iselili zbog ekonomske krize te velike nezaposlenosti. Najzanimljiviji je ipak trend rasta stope nataliteta, pa tako podaci kažu da je broj rođenih i više nego dvostruki od broja umrlih, što je prilično neobično za zapadnoeuropsku zemlju, za razliku od Hrvatske u kojoj je demografska slika upravo obrnuta i pokazuje pad stope nataliteta. Zanimljiv je podatak i da su otprilike 10% stanovnika Republike Irske stranci a stanovnici Irske su 55% mladi – između 30-40 godina života.

Stoga mi se na kraju ne preostaje ništa drugo već naglas zapitati da li smo svjesni sve prisutnijeg trenda imigracije mladih? I ako se sve više ova tema otvara – iskreno se nadam da će napori biti uloženi upravo u ovom smjeru – slijedeći pozitivne primjere kojih u Europi ne nedostaje. Ili? Slijedi još jedna era migracija – ali ovog puta mladih i obrazovanih intelektualaca koji se bore za svoje mjesto na jedinstvenom digitalnom europskom tržištu radne snage u potrazi za boljim sutra!

Kao vječni optimist- duboko vjerujem da vladajući već rade na promjeni trenda, ali problematika rješenja nagomilanih gospodarskih problema u tom slučaju mora postati prioritet -počevši od sadašnjeg trenutka, kako bismo zadržali odljev mladih koji postaje pitanje osiguranja nacionalnih interesa.

Od |19 travnja 2016|Kolumna glavne urednice, Vijesti|
Pročelnica Katedre za ekonomske i financijske znanosti na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Splitu i nositeljica kolegija „Politička ekonomija“ i „Ekonomska politika“. Glavna i odgovorna urednica Terracon Business News-a.