MARIJA BOBAN: IZBJEGLIČKA KRIZA I NACIONALNA SIGURNOST REPUBLIKE HRVATSKE

/, Vijesti/MARIJA BOBAN: IZBJEGLIČKA KRIZA I NACIONALNA SIGURNOST REPUBLIKE HRVATSKE
­

MARIJA BOBAN: IZBJEGLIČKA KRIZA I NACIONALNA SIGURNOST REPUBLIKE HRVATSKE

Nacionalna sigurnost definira se kao sigurnost političkog naroda. I upravo ovom obliku zaštite u Republici Hrvatskoj, u pravnom smislu, poklanja se najmanje pažnje u ovom trenutku. Strategija nacionalne sigurnosti jasno bi trebala odrediti i definirati temeljne nacionalne interese naše domovine ali u ovom trenutku na snazi je verzija iz 2002. godine. Sadrži redom pobrojane ciljeve kao što su: ulazak u NATO, zbrinjavanje izbjeglica iz Domovinskog rata i ulazak u EU. I osobi koja se ne bavi strukom apsolutno je jasno da su ciljevi ostvareni ali da se kroz proteklo vrijeme pojavio niz “novih sigurnosnih ugroza” kao i relevatnsot donošenja nove Strategije nacionalne sigurnosti.

Nevezano uz političke elite i izbore koji su se ponavljali u protekloj godini, nacionalna sigurnost ne smije imati političke predznak i cilj Republike Hrvatske mora biti stvaranje takvih uvjeta za pravedan i slobodan politički i socijalni razvoj donošenjem nove (aktualne) stragegije nacinalne sigurnosti i akcijskog plana koje će predstavljati mjere koje su navedene u samoj strategiji.

U nizu aktualnosti, neizbježna je i izbjeglička kriza koja je zahvatila Republiku Hrvatsku sredinom rujna 2015. godine. Migracije su oduvijek postojale, ali tada je došlo do njihova vrhunca. Jedan o najvažnijih uzroka izbjegličke krize jest građanski rat u Siriji. Dok Dublinska povelja propisuje da izbjeglice moraju ostati u prvoj europskoj zemlji u kojoj se zateknu dok njihov zahtjev za azilom ne bude riješen upravo su Grčka i Italija bile najviše pogođene izbjegličkim valom te kako je situacija izmicala kontroli, tako se i dublinska povelja nije poštovala.

Najvažnije je bilo biti pripremljen za dolazak izbjeglica i razmotriti sve pravce koje bi mogli koristili prilikom svoga dolaska. Republika Hrvatska je dio balkanske rute koja je bila najpogodnija za izbjeglice. Tako su koristili tri pravca. Grčka- Makedonija- Srbija – Mađarska, drugi je bio Grčka – Albanija – Crna Gora – Hrvatska ili Srbija, dok je treći Bugarska – Srbija- Mađarska. Balkanskom rutom je i stigao najveći izbjeglički val upravo zatvaranjem granice s Mađarskom. Izbjeglice su došle u Tovarnik i Ilok, a bile su prevezene u prihvatilište koje se nalazilo u Iloku.

Važno je naglasiti da cilj izbjeglicama nije Hrvatska, već razvijenije države, države koje imaju razvijen sustav socijalne pomoći. Ono što je relevatno za jest da izbjeglička kriza sa sobom donosi velik rizik za nacionalnu sigurnost. Zasigurno da među izbjeglicama ima potencijalni terorista koji su priliku iskoristili za ulazak u Europu. Najveća je prijetnja blizina Bosne i Hercegovine u kojoj postoje kampovi za obučavanje terorista. U potpunosti se slažem sa stavom Europske unije koji ističe nužnost humanog zbrinjavanja izbjeglica, ali također ne smijemo kao prioriete i zanemariti sigurnosno pitanje! Ozbiljnija prijetnja ili sam teroristički napad bi uništio turizam u Hrvatskoj.

Drugi dio problematike jest i zbrinjavanje predložene kvote izbjeglica od strane EU (otprilike 3000 izbjeglica) koji do kraja 2017.godine moraju biti useljene u Hrvatsku. Ključno pitanje jest njihova integracija u društvo i općenito problematika zbrinjavanja s ciljem osiguranja kvalitete života.

Na važnom mjestu (kao dio nove Strategije nacionalne sigurnosti) uistinu moram biti i problematika razvitka suvremenih oblika terorizma. Profil napadača teškoje predvidiv jer nastoje unijeti novitet u svoje napade i iznenaditi sigurnosne sustave. Upravo zato je potrebna sve veća suradnja sigurnosnih agencija sa agencijama drugih država. Novost u ovom trenutku jest osnivanje Vijeća za europsku sigurnost od strane Europskog parlamenta. S druge strane jedan od europskih odgovora ne izbjegličku krizu i neslaganje sa sigurnosnom politikom Europske Unije je i Brexit.

Kao i nizu predavanja koje sam održala na znanstvneim i stručnim skupovima na temu Izbjegličke i migrantske krize kako u Hrvatskoj tako i u nizu država članica Europskoe unije i nizu država koje su podnijele zahtjev za članstvom u EU, uvijek naglašavam važnost humanosti i poštovanje prava izbjeglica ali i razvoj sigurnosne strategije kao dijela nacionalne sigurnosti koji nužno prati svaki oblik migracija te ulaza i izlaza iz zemlje kao sastavni dio izgbjegličke krize.

Također, i izrada plana ingetgracije izbjeglica kojima se odobri azil u zemlji u kojoj žele živjeti. Kao rezultat migracija, nužno je istaknuti geostratešku sigurnost jer je uistinu jasno da se geopolitička karta Europe neminovno mijenja. Teroristički napadi, migracije i nove sigurnosne ugroze zahtijevaju i europski odgovor. Za Republiku Hrvatsku prvi korak bi bila izrada nove Strategije nacionalne sigursnoti koja bi definirala ključne ciljeve i odrednica kao i akcijski plan kao odgovor na postojeću problematiku migrantske krize.

 

marija-boban-novalja-cijela-3

Od |31 listopada 2016|Kolumna glavne urednice, Vijesti|
Pročelnica Katedre za ekonomske i financijske znanosti na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Splitu i nositeljica kolegija „Politička ekonomija“ i „Ekonomska politika“. Glavna i odgovorna urednica Terracon Business News-a.