1. 125.000 potrošača koji su imali CHF kredit bilo koje vrste, bilo stambeni, bilo za motorno vozilo, bilo hipotekarni, bilo nenamjenski kredit bez hipoteke, imaju pravo na temelju privatnih tužbi dobiti sve preplaćene anuitete zbog rasta kamata i rasta tečaja CHF u njihovim kreditima.

2. 70.000 ljudi koji nisu konvertirali CHF kredite trebaju bez ikakvih čekanja i kalkulacija tužiti banke i sudski zatražiti preplaćene iznose kredita. Sa zateznim kamatama banke im duguju oko 10 milijardi kuna.

3. Ipak, 55.000 ljudi koji su konvertirali kredite trebaju pričekati na odluku Suda EU po predmetu C-567/20, nakon čega će nedvojbeno biti utvrđena prava potrošača nakon konverzije CHF kredita.

4. Svakome tužitelju pripada između 50% i 80% kunskog iznosa realiziranog kredita.

5. Tijekom ove godine rješavat će se i pitanje ništetnosti CHF ugovora, jer ugovori s ništetnom valutom i kamatom prema stavu Suda EU ništetni su u potpunosti, dapače, i Vrhovni sud RH već je nekoliko puta presudio da su ugovori s ništetnom cijenom (kamatom) ništetni u cijelosti, a CHF ugovori imaju ništetan i predmet, i cijenu.

Rekao je da Udruga Franak nije završila svoju aktivističku borbu s bankama, i da udruga sada mora afirmirati i dalje pravna shvaćanja koja još nisu donesena na Vrhovnome sudu RH, a to je prije svega pitanje ništetnosti CHF ugovora, koje nakon koprivničke pravomoćne presude Županijskoga suda u Varaždinu za ništetnost dvaju ugovora postaje sve realnija opcija. 

Cijeli članak možete pročitati na: novac.jutarnji.hr

Foto: Pixabay