Početkom studenog predstavljen je nacrt prijedloga zakona o tržištu kapitala, kojim se u hrvatsko zakonodavstvo uvodi europska direktiva o tržištu financijskih instrumenata, tzv. MIFID II propis, s ciljem dodatnog povećanja transparentnosti i zaštite ulagača.

Taj zakon dosad se mijenjao sedam puta, prvenstveno radi usklađivanja s pravnom stečevinom EU-a. Kako bi se zbog njegovih brojnih prethodnih izmjena izbjegla nepreglednost, pristupilo se izradi novog prijedloga zakona o tržištu kapitala, navodi Ministarstvo financija u obrazloženju tog prijedloga.

Zakon bi trebao stupiti na snagu 3. siječnja iduće godine, dok će nekoliko stavaka članka 368., kojima se propisuje prikupljanje i dostupnost javno objavljenih podataka, stupiti na snagu 3. rujna 2019. godine.

“Ovim prijedlogom zakona osigurava se daljnje uređenje/usklađenje hrvatskog tržišta kapitala s pravnom stečevinom EU i europskim standardima. Naime, pravno područje tržišta kapitala u EU vrlo je dinamično i podložno čestim promjenama, tako da je navedeno usklađivanje odredbi prijedloga zakona s prethodno navedenim propisima, kao i podzakonskih akata koje će temeljem istoga uslijediti, očekivano”, navodi Ministarstvo.

MIFID II propisom EU zakonodavci žele popuniti neke “rupe” prijašnje, MIFID I direktive, kaže Nina Bach, direktorica konzultantske tvrtke Bach Logic.
Kako navodi, MIFID II nije usamljen zakonodavni akt koji će riješiti sve probleme tržišta kapitala Europske unije, već je dio puno općenitije MIFIR uredbe, koja na snagu stupa 3. siječnja 2018.

“Ta je uredba trebala na snagu stupiti još 3. siječnja ove godine, no zbog njezine sveobuhvatnosti i, samim time, nepripremljenosti igrača na tržištu kapitala, bila je prolongirana. I, sada nam kuca na vrata”, kaže Bach.

Osvrnuvši se na novosti koje uvodi MIFI/R/D II okvir, ističe da se ponajviše radi o većoj transparentnosti, izvješćivanju i zaštiti ulagača.

Nova pravila igre

“Direktiva propisuje nova pravila igre za izuzetno široko područje tržišta kapitala: od mjesta trgovanja, investicijskih društava, središnje druge ugovorne strane do distributera investicijskih proizvoda. Investicijska društva moraju izvještavati o svim sklopljenim transakcijama, i onim izvršenim na uređenom tržištu, kao i onim tzv. OTC transakcijama. I to, za sve financijske instrumente kojima se trguje na tržištima EU, bez obzira na vrstu, dakle dionice, obveznice, certifikate, ETF-ove, strukturirane financijske proizvode, izvedenice…”, navodi Bach.

Razlog zašto se na taj način mijenjaju propisi za financijska tržišta je omogućiti lakše vrednovanje financijskih instrumenata i učinkovito formiranje cijena, i na taj način zaštititi ulagače, a time i vratiti njihovo povjerenje u tržište kapitala.

Cijeli članak možete pročitati na: seebiz.eu

Foto: Shutterstock