Među nižim plaćama, kako je navedeno u izvješću, ispod četiri tisuće kuna imaju sudski knjigovođe, dostavljači i voditelji odjela općih i tehničkih poslova. Tek nešto više od četiri tisuće zarađuju sudski vozači i sudski zapisničari. Najvišu službeničku plaću, oko 6.700 kuna, mogu dobiti sudski informatičari.

Lani je na sve hrvatske sudove stiglo 1.289.716 novih predmeta. U radu ih je ukupno, kako stoji u izvještaju predsjednika Vrhovnog suda, 1.696.778. Riješeno ih je 1.215.959, što znači da još uvijek ima 481.348.

Priljev ovih predmeta u velikom broju na sudove započeo je u veljači 2019., nakon što je Financijska agencija pozvala 150.995 potrošača da se očituju o suglasnosti za provedbom jednostavnog postupka stečaja nad njihovom imovinom”, pojašnjava predsjednik Sessa.

POKRENUTO 12 STEGOVNIH POSTUPAKA PROTIV SUDACA

Uz takav priljev broj neriješenih predmeta povećan je za 18 posto. Bez ovih novih slučajeva ostalo bi oko 5,5 posto neriješenih slučajeva. “Važno je napomenuti da su općinski sudovi u 2019. zaprimili i značajan broj parničnih predmeta, oko 20 posto više nego 2018. u povodu tužbi protiv banaka zbog kredita u švicarskoj valuti (CHF)”, dodaje u izvještaju Đuro Sessa.

Iz izvještaja se još doznaje da je u 2019. pokrenuto 12 stegovnih postupaka protiv sudaca. Izrečeno je ukupno devet stegovnih kazni. Dvije sutkinje – jedna s Visokog prekršajnog suda RH i jedna s Općinskog suda u Zagrebu razriješene su dužnosti zbog neurednog obnašanja sudačke dužnosti.

Ukore su dobili sudac Općinskog suda u Splitu i sutkinja Županijskog suda u Sisku koji također nisu uredno obnašali sudačku dužnost. Petero sudaca kažnjeno je novčano. U dva predmeta donesena je odluka o obustavi stegovnog postupka.

Cijeli članak možete pročitati na: telegram.hr

Foto: Pixabay