Mirovine u rujnu 3% više, moratorija na ovrhe neće biti poslije listopada, spas u građevini i novcu iz Unije.

Vrhunac ovogodišnje turističke žetve dogodio se u tjednu uoči Velike Gospe, kada je potrošnja u zemlji bila samo 13 posto niža od potrošnje u istom tjednu prošle godine! Malo koja turistička zemlja ima takve rezultate, no jedna lasta ne čini proljeće, tjedan nije isto što i godina, tako da ne preostaje ništa doli nastojati da gubici budu manji. Pandemija koronavirusa dosad je državni proračun stajala 21 milijardu kuna, a ako se ostvare procjene o godišnjem padu BDP-a od desetak posto, nacionalna ekonomija ostat će bez 40 milijardi kuna.

Ekonomist Željko Lovrinčević vjeruje da će se neizvjesnost vezana uz epidemiju protegnuti i na iduću turističku sezonu, što će svim zemljama oslonjenim na turizam donijeti ogromne potrese. Što se drugih dijelova gospodarstva tiče, Lovrinčević kaže da u poljoprivredi nema bitnih pomaka, prehrambena industrija se manje-više konsolidirala koliko je mogla, a koliko ćemo dugo svi zajedno držati glavu iznad vode ovisit će o dinamici građevinskih radova, multiplikatorima koje će oni proizvesti te povlačenju europskog novca. Pad i u prvom tromjesečju 2021.

Plaće rasle u javnim službama

Karantena nije donijela pad plaća u prvom dijelu godine, već njihovo blago povećanje na godišnjoj razini od približno dva posto. Prosječna neto plaća za lipanj iznosila je 6774 kune. No, plaće su pale u djelatnostima koje su znatnije pogođene zatvaranjem, poput turizma i trgovine, ali bio je i nešto izraženiji rast plaća u javnom sektoru, kao posljedica lani ugovorenih povišica. Bruto plaće u prvom polugodištu 2020. godine porasle su za 4,4 posto u odnosu na drugo polugodište 2019. godine, dok su potrošačke cijene pale 0,2 posto.

Cijeli članak možete pročitati na: 7dnevno.hr

Foto: Pixabay