Proteklih je godina provedeno nekoliko manjih poreznih korekcija, no generalni je stav poslodavaca da one nisu dovele do značajnih rezultata. Prijedlog koji je iznio HUP reforma je u pravom smislu te riječi i što je najvažnije, radi se o prijedlogu koji je primjenjiv u relativno kratkom roku. Konkretno, traži se hitno povećanje neoporezivog dijela plaće sa 4000 na 5000 kuna, smanjenje niže stope poreza na dohodak s 20 na 15 posto te povećanje iznosa plaće koji se oporezuje po većoj stopi (od 30 posto) s 30 na 50 tisuća kuna. Uz to, predlaže se i smanjivanje mirovinskih doprinosa za prvi stup na 13 posto i zdravstvenog doprinosa na 15 posto, te povećanje opcija za neoporezive isplate zaposlenicima.

I prije i nakon objave prijedloga vodile su se žestoke rasprave o tome je li stanje doista tako kakvim ga poduzetnici doživljavaju, to jest je li porezno opterećenje rada u Hrvatskoj više nego u drugim državama. Kao i uvijek, svaka strana u takvim situacijama koristi brojke i statističke pokazatelje koji joj idu na ruku, no kao što se često kaže, vrag je u detaljima.

Progresivnost se ne primjenjuje kod alternativnih modela rada

Činjenica je da je na razini minimalne plaće porezni klin (razlika između bruto II i neto plaće u postotcima), iako čini gotovo trećinu ukupnog troška rada, relativno mali, cca 30 posto. Rastom plaća taj postotak značajno raste, pa tako za neto plaću od 25 tisuća kuna hrvatski poslodavci moraju uplatiti još dodatnih cca 80 posto tog iznosa državi.

Cijeli članak možete pročitati na: lidermedia.hr

Foto: Pixabay