A uz problem radne snage i izazova koji proizlaze iz novog Zakona o radu, zbog kojeg će hotelijeri najvjerojatnije morati zapošljavati više sezonskih radnika u stalni radni odnos (što povećava troškove), još uvijek neriješeno pitanje cijene plina i sl., sektoru nad glavom visi jedan ozbiljan problem: što ako Vlada, kako je najavljeno, u obračunavanju ektraprofita u prosjek bude računala dvije pandemijske godine? Pogotovo 2020.-u,u kojoj je turistički je sektor bio na koljenima i gomilao gubitke koje će eventualno nadoknaditi tek u idućoj godini. Napokon dobrim rezultatima sada prijeti državni harač jer nije teško imati 20 posto veću dobit od nikakve.

– Još uvijek se oporavljamo od krize, a porez na ekstraprofit sigurno će nam otežati budućnost i ograničiti investicijski ciklus jer ćemo dio tih sredstava morati dati državi – istaknuo je na panelu Tomislav Popović, predsjednik Uprave rovinjske Maistre koja u svom portfelju ima smještajne kapacitete u Istri, Dubrovniku i Zagrebu.

Porez na ektraprofit zahvatio bi 10 najvećih hotelskih kompanija u Hrvatskoj, ujedno i najvećih investitora. Tako bi upravo hotelijeri mogli ispasti najveće ‘žrtve‘ poreza na ekstraprofit. 

Prema poslovnim pokazateljima turističkih kompanija na Zagrebačkoj burzi, ostvarena dobit prošle i ove godine pokriva tek 80 posto ostvarenog gubitka iz 2020. godine.

Cijeli članak možete pročitati na: lidermedia.hr

Foto: Pixabay