Više od tisuću tona hrane bit će bačeno samo tijekom današnjeg dana u Hrvatskoj. U isto vrijeme pučke kuhinje i socijalne samoposluge neće imati dovoljno zaliha da bi nahranile sve koji će doći po pomoć. Zašto hrana i dalje lakše nađe put do otpada nego do onih kojima je potrebna i kad će Hrvatska napokon dobiti banku hrane?

Bacanju hrane treba stati na kraj

Iako ima obavezu prepoloviti količinu otpada od hrane do 2030. godine, bacanje hrane nije samo problem Hrvatske. U Europskoj uniji (EU), primjerice, godišnje se baci više od 90 milijuna tona hrane što je velik i višestruk izazov, ne samo s etičke i moralne, nego i s ekološke te ekonomske strane. A rješenja postoje. Jedno od njih je i osnivanje banke hrane, koja bi utjecala na smanjenje količine otpada od hrane i pomogla socijalno ugroženim građanima.

Iako se o banci hrane u Hrvatskoj govori već dugo, realizacija je još na čekanju. No, čini se da mu se sada ipak nazire kraj.

Banka hrane napokon i u Hrvatskoj

”Hrvatska, konačno, s Bankom hrane stoji dobro. U tijeku su pripreme za raspisivanje natječaja za upravitelja Banke hrane, a sredstva su osigurana iz Fonda za oporavak EU. Da je moglo brže, jest, no svaki pomak treba pohvaliti”, istaknuo je za DNEVNIK.hr Zoran Grozdanov, koordinator Mreže hrane, platforme zajedničkog programskog djelovanja pravnih i fizičkih osoba s ciljem izgradnje učinkovitog nacionalnog sustava doniranja i distribucije hrane Hrvatskoj.

”Banka hrane u Hrvatskoj će biti organizirana regionalno – jedan prihvatni i distribucijski centar na nekoliko županija, po svakoj regiji”, objašnjava Grozdanov, a iz Ministarstva poljoprivrede su za DNEVNIK.hr najavili da će najkasnije do kraja lipnja ove godine biti objavljen javni natječaj.

Lopta je na terenu donatora

”Kad krenu prijave i pripreme za opremanje banaka hrane, bit će to veliki izazov za posrednike i/ili one koji se prijave da budu upravitelji. Stoga su sada potrebni ogromni napori posrednika da Banka hrane profunkcionira”, ističe Grozdanov uz napomenu da je sada sve na civilnom sektoru i donatorima.

”Čini mi se da je potrebno da civilni sektor postane poduzetniji, a donatori da postanu puno socijalno osvješteniji i da shvate da je hranu isplativije donirati nego bacati. Duboko vjerujem da će se oboje dogoditi s obzirom na to da civilni sektor ima itekako kapaciteta da napravi taj korak u kojemu će sam osmišljavati modele doniranja unutar Banke hrane s kojom nam predstoji zaista novo doba u doniranju”, poručuje Grozdanov.

Cijeli članak možete pročitati na: dnevnik.hr

Foto: Pixabay