• Nije pad u proizvodnji doveo do rasta cijena žitarica u posljednjih nekoliko mjeseci, već više (ne)mogućnost da pristupe svjetskom tržištu
  • Zasad jedino Rusija očekuje značajan rast u proizvodnji pšenice u odnosu na prošlu sezonu te će imati potencijal da ostvari rekordan izvoz
  • Cijene plina pale su na najnižu razinu u zadnja 3 mjeseca zbog rasta zaliha i činjenice da se ruski plin još uvijek isporučuje u Europu
  • Koliko će još vremena trebati proći prije nego što se počne pričati o onome što nam tek predstoji, a to je globalna recesija?

Geopolitika i partija šaha koja se igra u nedogled više nisu vijest, već je to postalo dio naše svakodnevice. Rat u Ukrajini se nastavlja. Europski ministri vanjskih poslova nisu se uspjeli dogovoriti oko zabrane uvoza ruske nafte. Švedska i Finska ulaze u NATO bez obzira na stav Turske. Rusi su prestali isporučivati plin Finskoj (vrlo vjerojatno alat koji će češće koristiti na jesen). Špekulira se o širenju rata na okolne zemlje, ali i o potencijalnom ratu Kine i Tajvana (SAD-a). Sve se više razgovara o humanitranoj krizi u pojedinim dijelovima svijeta. U svakom slučaju vrlo neizvjesne okolnosti koje se onda negativno preljevaju na ekonomiju i ekonomska zbivanja.

Jedino za sada Rusija očekuje značajan rast u proizvodnji pšenice u odnosu na prošlu sezonu, te će imati potencijal da ostvari rekordan izvoz. U periodu pred nama na cijene će dosta utjecati situacija u Ukrajini, gdje se procjenjuje da je oko 20 milijuna tona žitarica blokirano i ne može se isporučiti na globalna tržišta. Realnost je trenutno takva da će tržišta prvo htjeti vidjeti velike brodove kako isplovljavaju iz ukrajinskih luka kako bi cijene mogle početi padati. Ulažu se mnogi napori na svim razinama kako bi se izvoz ukrajinske robe, osim preko u prvom redu Rumunjske i Poljske, omogućio tranzitom preko Bjelorusije do Litve i luke Klaipeda.

Zbog minimalnih logističkih ograničenja (ista širina tračnica) ovaj pravac bi omogućio veći izvoz roba iz Ukrajine što bi značilo i veću dostupnost količina na svjetskim tržištima. Nije pad u proizvodnji doveo do rasta cijene u posljednjih nekoliko mjeseci, već više (ne)mogućnost da pristupe svjetskom tržištu. Trenutno se nalazimo pri kraju faze u kojoj je narativ stavljen na poremećaje na strani ponude te je za očekivati da se to uskoro promjeni i stavi naglasak na poremećaje u potražnji.

Cijeli članak možete pročitati na: lidermedia.hr