Željko Garača s Ekonomskog fakulteta u Splitu gostovao je u N1 Studiju uživo te je govorio o prešutnom i dozvoljenom minusu.

“Dozvoljenom minusu je falilo to što je bio prenisko određen za aktualne potrebe dijela građana. Kada se donosio zakon ja sam pretpostavljao da nema prostora za neki drugi proizvod koji se tu može plasirati, ali banke su inovativne i dovitljive i ako imate regulatora koji žmiri na takvo ponašanje banaka, dopušta im da rade, de facto, mimo zakona onda to ne treba previše čuditi”.

“Ljudi ulaze u dužničko ropstvo da bi preživjeli”

Ističe kako je HNB ovakav potez trebala povući odmah, čim su se pojavile prakse prešutnog minusa.

“Takav minus nije nedopušten, ali ako vam se uvodi ograničenje na dozvoljeni minus, onda stvarno treba biti inovativan i plasirati financijski poizvod koji ne podliježe zakonima. Mi smo svi bili svjesni toga i vjerujem da je regulator bio svjestan toga, ali nije reagirao dok iznosi tih prešutnih minusa nisu narasli na izuzetno velike iznose i kada su se pojavile informacije kolike su sve kamate na takav prešutni minus. To je skandalozno, pogotovo u ovoj situaciji kada su građani zbog krize i poskupljenja bili prisiljeni posezati u minus po tekućem računu da bi preživjeli.

Moramo priznati da nije dovoljan broj hrvatskih državljana financijski pismen da bi znali kakve su posljedice takvog financijskog zaduživanja. Opravdanje HNB-a da je na to gledao blagonaklono kako bi se građanima pomoglo u krizi meni je u najmanju ruku neukusno jer pustiti nekog da se zadužuje po kamati i do 17% da bi mu se olakšalo preživljavanje najmanje se očekuje od institucije koja bi trebala brinuti o interesima hrvatskih građana”, kaže.

Cijeli članak možete pročitati na: hr.n1info.com

Foto: Pixabay