EU je u zadnjih godinu dana uspjela napraviti brzu diverzifikaciju svojih dobavnih izvora, REPowe rEU plan je ubrzao zelenu tranziciju, a Hrvatska se profilirala kao energetsko čvorište Europe za susjedne države.

Da je Europa preovisna o uvozu energije, posebice nafte i plina, činjenica je poznata već desetljećima, a sada je naglo došla u fokus uslijed energetske krize uzrokovane ruskom agresijom na Ukrajinu.

Činjenica da je EU do veljače prošle godine dobavljala više od 40 posto svojeg plina iz Rusije, a neke zemlje poput Njemačke te istočnoeuropskih država su bile i potpuno ovisne o tom plinu. 

Ovisnost o sirovoj nafti je bila nešto manje izražena, ali za dobar dio središnje i istočne Europe je i danas pitanje dobavke ruske nafte pitanje energetske egzistencije.

“Trenutno svega osam posto plina u EU čini onaj iz Rusije te ta zemlja više nije glavni dobavljač plina. Tu poziciju je preuzela Norveška. Činjenica je da je to porezne obveznike u EU koštalo dodatnih 15-ak milijardi eura, ali u konačnici smo napravili dobru stvar”, kazao je Ognian Zlatev, voditelj predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj.

Cijeli članak možete pročitati na: poslovni.hr

Foto: Pixabay