Savjet Hrvatske narodne banke danas je na sjednici raspravljao o tekućim gospodarskim i financijskim kretanjima i financijskoj stabilnosti te je donio nekoliko odluka iz svoje nadležnosti

Statistički pokazatelji upućuju da je tekući gospodarski rast početkom ove godine ojačao. ‘No, istovremeno je vidljivo slabljenje pouzdanja potrošača, koje se i u travnju, unatoč blagom oporavku, zadržalo na razmjerno niskoj razini. Tako se i rast zaposlenosti zaustavio u ožujku, premda nominalne plaće rastu sve brže. Povećanje cijena nafte i prehrambenih sirovina na globalnim tržištima, dijelom pod utjecajem rata u Ukrajini, prelijeva se na domaće cijene naftnih derivata i hrane pa se inflacija u ožujku znatno ubrzala’, piše HNB.

Zbog očekivane promjene smjera monetarne politike središnjih banaka najvećih gospodarskih područja, nastavilo se povećanje kratkoročnih i dugoročnih troškova financiranja države, a blago su porasle i kamatne stope na kredite poduzećima. U takvim je uvjetima snažno ubrzan rast plasmana nefinancijskim poduzećima, dok se plasmani stanovništvu nastavljaju povećavati po stabilnim stopama odražavajući uglavnom snažno stambeno kreditiranje.

‘Ukupna izloženost financijskog sustava sistemskim rizicima povećala se pod utjecajem ratnih događanja u Ukrajini i sankcija Rusiji, čije se posljedice na hrvatsko gospodarstvo uglavnom prelijevaju putem kretanja cijena sirovina i drugih dobara na globalnim i regionalnim tržištima. Neizvjesnosti povezane s pandemijom, kao ni recentne geopolitičke napetosti, nisu za sada ugrozile stabilnost financijskog sektora u Hrvatskoj. Važnu je ulogu pritom imala dobra likvidnost i kapitaliziranost bankarskog sektora, koju podupiru i dosad izgrađeni zaštitni slojevi kapitala’, javlja HNB.

Cijeli članak možete pročitati na: tportal.hr