U tom smislu, potvrđuju nam naši sugovornici, čini se kako bi domaćoj sezoni prednost pred opasnošću od koronavirusa moglo biti – baš sve ono što nam turistički stručnjaci, konzultanti, hotelijeri pa i mediji godinama zamjeraju.

Recimo, činjenica da je Hrvatska većim djelom autodestinacija.

Prema posljednjim rezultatima istraživanja TOMAS, udio avioputnika koji dolaze u našu zemlju bilježi se na razini od skromnih 15 posto – a upravo je putovanje avionima, kao i zadržavanje u zračnim lukama gdje istovremeno boravi veći broj putnika iz različitih dijelova svijeta, među prvima na popisu rizičnog ponašanja.

Tu je zatim i relativno niski udio touroperatorskih putnika u odnosu na individualce – a upravo ovi prvi, koji svoja putovanja bukiraju znatno ranije, skloniji su tome da ih u ovakvim slučajevima otkazuju pa čekaju posljednji trenutak za donošenje odluke o ljetovanju.

“U ovom trenutku većina rezervacija koja se događa odnosi se na touroperatorski biznis, no dobar dio naših gostiju nije vezan za ovaj segment, što znači da će si moći priuštiti odluku o ljetovanju u trenutku kad se situacija s virusom malo smiri.

Naše su procjene da na touroperatorski posao otpada od 30 do 40 posto kapaciteta, dok su ostalo individualci, čak i u slučajevima u kojima ovdje na odmor dolaze putem agencija”, tumači partner u konzultantskoj kući Horwath HTL Siniša Topalović.

Posljedica je to, naravno, i često kritiziranog booma privatnog smještaja, segmenta koji se isključivo puni individualnim gostima, sa špicom u srpnju i kolovozu, dakle periodu za tek šest mjeseci, dokad bi se, nadaju se stručnjaci, situacija s koronom mogla i smiriti.

Ipak, teško je zanemariti i brojne otegotne okolnosti.

“Poput situacije da nam se u Istri, regiji najbližoj Italiji, nalazi 30 posto ukupnog hotelskog kapaciteta.

U Istri se već godinama ostvaruje najveći udio ukupnog broja dolazaka i noćenja u našu zemlju, što, u slučaju pojave virusa u ovoj regiji, može biti velika opasnost za predsezonu, ali i za glavnu sezonu”, upozorava nas turistički stručnjak.

Cijeli članak možete pročitati na: novac.jutarnji.hr

Foto: Pixabay